Filatelija u Sloveniji

Filatelija u Sloveniji počinje proglašavanjem samostalnosti 26. juna 1991. godine.

Italijanska okupacija 1941-1943 uredi

Pošta italijanskog komesarijata za slovenska područja 1941 uredi

Italijanska provincija 1941-1943 uredi

Porto marke uredi

Njemačka okupacija 1944-1945 uredi

Porto marke uredi

Slovenija od 1991 do danas uredi

 
Prva slovenska marka 26. juni 1991.

Prva slovenska marka izlazi 26. juna 1991. godine, povodom nezavisnosti Slovenije. Vrijednost joj je 5 dinara i na njoj se nalazi nacrt zgrade parlamenta slovenskog arhitekta profesora Jožeta Plečnika. Tiraž joj je 2.000.000 komada i marka vrijedi sve do 25. aprila 1992. godine. Znamenitost ove marke je da postoje još dva tipa sa različitim nazubljenjem i marka sa pogrešnim bojama. Nije poznata količina maraka sa greškom, ali se očekuje relativno visoka kataloška vrijednost. Privatna izdanja nekih agentura ne mogu se uzeti kao poštanske marke i služile su više kao propagandni materijal i marketinšku probu, pred osamostaljenje Republike Slovenije, a ne kao poštanska marka

Marke Jugoslavije vrijede sve do 25. aprila 1991. godine te postoje mnogobrojne mješovito frankirane pošiljke koje su interesante i zaslužuju posebnu pažnju u filateliji.

 
Grb Slovenije, marka iz 1992. godine

26. decembra izlazi serija sa vjerovatno najpoznatijim slovenskim motivom, slovenskim grbom. Uvođenjem tolara kao platežnog sredstva u odnosu 1:1 za dinar, marke bivše države prestaju se koristiti i u opticaju su samo marke Slovenije. Grb Slovenije na markama je u dvijema varijantama i razlikuju se po datumu 26.12.1991 u donjem uglu. Postoje u vrijednostima od 1, 4, 5 i 11 tolara. Druga serija (bez datuma) izlazi u vrijednostima od 1, 2, 4, 5, 6, 11, 20, 50 i 100 tolara. Sve su marke sa istim motivom, ali u različitim bojama pozadine. Iz prve serije postoje razni podtipovi sa raznim nazubljenjem, kao i sa različitim detaljima.

 
Otkriće Amerike 1492., 1992. godina

Od 1992. godine slovenska pošta izdaje marke povodom Olimpijskih igara, Nogometnih prvenstava, Svjetskog skijaškog kupa u Mariboru, 500-te godišnjice otkrića Amerike, kao i rođendana i drugih obljetnica poznatih ličnosti iz historije slovenskog naroda: Anton Martin Slomšek, Martin Kogoj, Matija Čop, Jože Pogačnik, Leon Štukelj, France Prešern... ali i osobe iz evropske historije pojavljuju se na markama Slovenije: Ludwig van Beethoven, Giuseppe Tartini...

Motivi se vremenom sve više orijentiraju na slovenska tradicionalna područja kao što su alpinizam, priroda, gljive, ptice, ekologija, te kulturno nasljeđe.

 
Ptice na slovenskim markama, 1995. godina
 
Kulturno naslijeđe na markama Slovenije, pčelinjak, 1997. godina

Od 18. februara 1993. pa sve do 2000. godine izlazi serija sa markama kulturnog nasljeđa Slovenije. Na njima se nalaze npr. tradicionalna jela (slovenska potica), kuće sa sela u Prekmurju, uskršnja jaja iz Bele krajine, klapotec, vjetrenjače sa Stare gore... Marke su grafički jednostavne, ali sa nevjerovatno lijepo razrađenim grafičkim detaljima i uprkos niskoj vrijednosti, zbog visokog tiraža, obavezan su dio svake zbirke slovenskih markica. Serija se kasnije nastavlja i u prelaznom periodu pri preuzimanju eura od strane Slovenije. Od 2000. godine slovenska pošta izdaje marke bez nominalne vrijednosti u tolarima. Vrijednost je izražena slovima i postoje četiri grupe: A, B, C i D. U zavisnosti od težine, namjene poštanske pošiljke, primjenjuje se određena grupa. Tako npr. A označava standardno pismo za unutrašnji promet prve težinske klase (do 50 grama). Uporedo izlaze i marke sa tolarskom vrijednošću, ali se sve više, pogotovo u trajnim markama nominalna vrijednost označava u slovima. Nominalna vrijednost se mijenja sa povremenim poskupljenjima i vrijednost je poznata na poštanskim šalterima.

 
Čipka iz Idrije, marke iz serije 1996-1997
 
Mačkare, Dobrepolje, 2001. godina

Poznatije serije su serije čipka iz Idrije iz 1996-1997 godine. Marke sa istom vrijednošću su zajedno tiskane tako da od svake vrijednosti postoje dvije marke. Razlikuju se po motivu i boji i postoje vrijednosti od 1, 2, 5, 10, 12, 13, 15, 20, 44, 50 i 100 tolara. Marke nemaju visoku vrijednost, ali se 1996. i 1997. godine dijagonalno od lijevo dolje prema desno gore na njih utiskuje fluoroscentni žig sa tekstom Idrijska čipka i Idrija Lace, pa te marke dostižu mnogostruku filatelističku vrijednost. Osim serija Domaće voće, Stari gradovi i zamkovi u Sloveniji interesatna su povremena izdanja sa tradicionalnim kostimima pod nazivom mačkare, koje skoro svake godine pokazuju stari narodni običaj iz druge regije u Sloveniji.

Svake godine slovenska pošta izdaje prigodne marke iz serije Evropa, koje su tematski iste u čitavoj Evropi, a kao serija vrlo interesantne za sakupljanje. Od 2000. godine Slovenija izdaje i samoljepljive marke. Prepoznatljive su po valovitom nazubljenju i drugačijem kvalitetu papira

Doplatne marke uredi

 
Doplatne marke Slovenije 1992-1997. godine

Prvu doplatnu marku Slovenija izdaje 8. maja 1992. Vrijednost joj je 3 tolara i izdata je u tiražu od 1.225.000 primjeraka. Vrijedi od 8. do 15. maja, a tematski je povezana sa Crvenim križem. Od tada Slovenija izdaje svake godine dopatne marke, koje se razlikuju po tematici, kao npr. Sedmica protiv pušenja, sedmica solidarnosti itd. Grafička rješenja su im vrlo jednostavna i imaju za svrhu dodatno finansiranje organizacije Crvenog križa u Sloveniji.

Također pogledajte uredi

Vanjski linkovi uredi