Evolucijska biologija

Evolucijska biologija je biološka nauka koja proučava evolucijske procese koji proizvode i usmjeravaju raznolikost životnih oblika na Zemlji, pčočevši od najjednostavnijih prapočetaka života. Ovi procesi uključuju zajedničko porijeklo vrsta i porijeklo novih vrsta.

Stablo života, koje pojašnjava razvoj modernih vrsta iz izumrlih praživotinja. Tri domena su odvojeni različitim bojama (plavo: bakterije; zeleno: Archaea; crveno: eukarioti).
Suvremeni prikaz kompletnog "stabla života"
("Tree of Life on the Web" projekt)

Disciplina je nastala u okviru onoga što Julian Huxley nazvao moderne sinteza razumijevanja nekoliko prethodno nepovezanih područja bioloških istraživanja, uključujući i genetiku, ekologiju, sistematika i paleontologiju.

Novija istraživanja su ovu oblast proširila da pokrije adaptacije genetičke arhitekture, molekularnu evoluciju, kao i različite snage koje doprinose evoluciji, uključujući, ne samo prirodno odabiranje, nego i spolno odabiranje, genetički drift i biogeografiju. Novije polje evolucijska razvojna biologija ("evo-devo"; kraćenica od: evo'lution – development) istražuje, kako razvojem organizama (iz jedne ćelije embriogenezom nastaje tijelo nove, kasnije odrasle jedinke) pronaći predačke odnose između organizama i kako su evoluirali se procesi razvića.

Oblasti uredi

Nauka o evoluciji je ujedinjujući koncept evolucijske biologije. Evolucijska biologija je konceptualno potpolje biologije koje se prožima sa drugim potpoljima koja su omeđena razinom biološke organizacije (npr. citologija, populacijska biologija), taksonomski rang , kao što su zoologija, ornitologija, herpetologija) ili pak ugao pristupa (npr. biološka polja teorijska biologija, eksperimentalna evolucija, paleontologija). Obično, ove raskrsnice se kombiniraju u pojedinim oblastima, kao što su evolucijska ekologija i evolucijska razvojna biologija. Takvi fenomeni uključuju i specijaciju,[1][2][3][4]

Napomena: U bosanskohercegovačkom obrazovnom sistemu, kao i širom Regiona, termini evolucija i evolucijska biologija, se, sa više ili manje argumenata, međusobno poistovjećuju i/ili diferenciraju.

Suvremene istraživačke teme uredi

Budući da je evolucijska biologija nauka o porijeklu i suštini bioraznolikosti i procesima koji su doveli do strukture suvremenog živog svijeta, suvremena istraživanja obuhvataju teme koje se očekuju od centralne nauke u razumijevanju porijekla i trajanja života. Moderna evolucijska biologija ugrađuje ideje i znanja iz raznih područja nauke, kao što su, npr. molekularna genetika ili bioinformatika i kompjuterska nauka.

Jedanvelikih od izazov u proučavanju genetičke arhitekture na idividualnoj razini su rezultati klasične genetike, koja je bila u temeljima moderne evolucijske sinteze, jer ih mora usaglasiti sa modernim spoznajama molekularne biologije. To podrazumijeva obimno učešće matematičko-računarskih modela da bi se podaci o sekvencama DNK stavili u kontekst teorije evolucije, kao dijela teorije molekularna evolucije. Naprimjer, biolozi pokušavaju saznati koji su geni pod jakim selekcijskim pritiskom.[9]

Četvrto, moderna evolucijska sinteza uključivala je suglasnost o tome koje sile usmjeravaju evoluciju, ali ne i njihov relativni adaptacijski značaj.[10] Trenutačni istraživači nastoje to odrediti. Prema klasičnim znanjima populacijske genetike, evolucijske sile uključuju faktore kao što su:

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ Wiens JJ (2004). "What is speciation and how should we study it?". American Naturalist. 163 (6): 914–923. doi:10.1086/386552. JSTOR 10.1086/386552. PMID 15266388.
  2. ^ Otto SP (2009). "The evolutionary enigma of sex". American Naturalist. 174 (s1): S1–S14. doi:10.1086/599084. PMID 19441962.
  3. ^ Jesse Love Hendrikse; Trish Elizabeth Parsons; Benedikt Hallgrímsson (2007). "Evolvability as the proper focus of evolutionary developmental biology". Evolution & Development. 9 (4): 393–401. doi:10.1111/j.1525-142X.2007.00176.x.
  4. ^ Manolio TA; Collins FS; Cox NJ; Goldstein DB; Hindorff LA; Hunter DJ; McCarthy MI; Ramos EM; Cardon LR; Chakravarti A; Cho JH; Guttmacher AE; Kong A; Kruglyak L; Mardis E; Rotimi CN; Slatkin M; Valle D; Whittemore AS; Boehnke M; Clark AG; Eichler EE; Gibson G; Haines JL; Mackay TFC; McCarroll SA; Visscher PM (2009). "Finding the missing heritability of complex diseases". Nature. 461 (7265): 747–753. Bibcode:2009Natur.461..747M. doi:10.1038/nature08494. PMC 2831613. PMID 19812666.
  5. ^ Wiens JJ (2004). "What is speciation and how should we study it?". American Naturalist. 163 (6): 914–923. doi:10.1086/386552. JSTOR 10.1086/386552. PMID 15266388.
  6. ^ Otto SP (2009). "The evolutionary enigma of sex". American Naturalist. 174 (s1): S1–S14. doi:10.1086/599084.
  7. ^ Jesse Love Hendrikse, Trish Elizabeth Parsons, Benedikt Hallgrímsson (2007). "Evolvability as the proper focus of evolutionary developmental biology". Evolution & Development. 9 (4): 393–401. doi:10.1111/j.1525-142X.2007.00176.x.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  8. ^ Manolio TA, Collins FS, Cox NJ, Goldstein DB, Hindorff LA, Hunter DJ, McCarthy MI, Ramos EM, Cardon LR, Chakravarti A , Cho JH, Guttmacher AE, Kong A, Kruglyak L, Mardis E, Rotimi CN, Slatkin M, Valle D, Whittemore AS, Boehnke M, Clark AG, Eichler EE, Gibson G, Haines JL, Mackay TFC, McCarroll SA , Visscher PM (2009). "Finding the missing heritability of complex diseases". Nature. 461 (7265): 747–753. doi:10.1038/nature08494. PMC 2831613. PMID 19812666.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  9. ^ Sabeti PC, Reich DE, Higgins JM, Levine HZP, Richter DJ, Schaffner SF, Gabriel SB, Platko JV, Patterson NJ, McDonald GJ, Ackerman HC, Campbell SJ, Altshuler D, Cooper R, Kwiatkowski D, Ward R, Lander ES (2002). "Detecting recent positive selection in the human genome from haplotype structure". Nature. 419 (6909): 832–837. doi:10.1038/nature01140. PMID 12397357.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  10. ^ Provine WB (1988). "Progress in evolution and meaning in life". Evolutionary progress. University of Chicago Press. str. 49–79.

Vanjski linkovi uredi