Eutheria

Eutheria (grč. εὐ – eu- = dobro, pravo + θηρίον – tēríon = zvijer, otuda „prave zvijeri“) jedan je od dva sisarska kladusa, sa postojećim članovima koji su se razišli u ranoj kredi ili možda kasnoj juri. Osim sjeveroameričkog virdžinijskog oposuma, koji spada u Metatheria (torbari), svi postmiocenski autohtoni sisari i Evropi, Africi, Aziji i Sjevernoj Americi sjeverno od Meksika, su euterije, a postojeće i njihov najbliži drevni zajednički predak svi njegovi izumrli potomci su članovi grupe Placentalia.

Eutheria (Placentni sisari)
Raspon fosila: Kasna jura ili rana kreda, prije 145/161 milion godina –Sadašnjost
Juramaia, najstariji sisar sa placentom
Sistematika
Carstvo	Animalia
Koljeno	Chordata
Potkoljeno	Vertebrata
Natklasa	Tetrapoda
Razred	Mammalia
Potklasa	Theria
Podgrupe
†Acristatherium †Adapisoriculidae †Asioryctitheria †Bobolestes †Didymoconidae †Deltatherium †Endotrosium †Juramaia †Leptictida †Montanalestes †Murtoilestes †Prokennalestes? †Zalambdalestidae †Zhelestidae Placentalia sensu stricto

Euterije i neeuterije razlikuju se raznim fenotipskim svojstvima stopala, gležnjeva, čeljusti i zuba. Sve postojeće eutirije nemaju epipubične kosti, koje su prisutne kod svih ostalih živih sisara (Marsupialia i Monotremata). To omogućava proširenje abdomena tokom trudnoće.

Najstarija poznata euterijska (fosilna) vrsta je Juramaia sinensis, datirana period od prije 161 milion godina iz jure u Kini. Eutheria je imenovao Theodore Gill 1872, a 1880. Thomas Henry Huxley definirao ih je tako da obuhvataju šire ograničenu grupu od Placentalia.

Obilježja

Entokuneiformna kost

Razlikovne su sljedeće karakteristike:

• uvećani malleolus ("mali čekić") na dnu tibije, koji je veći od dviju kostiju potkoljenice;
• zglob između prve metatarzusne i entokuneiformne kosti (najudaljenije od tri kuneiformne kosti) u stopalu je pomaknut dalje od zgloba između drugog metatarzusnog i u srednjim kuneiformnim kostima – kod metaterija ti zglobovi su na istoj razini;
• razne karakteristike čeljusti i zuba.

Evolucijska historija

Eutheria imali su nekoliko izumrlih rodova kao i većih grupa, mnoge s kompliciranomtaksonomskm prošlošću, koja još uvijek nije u potpunosti razjašnjena. Članovi Adapisoriculidae, Cimolesta i Leptictida ranije su svrstani u zastarjelu placentnu grupu Insectivora, dok su Zhelestidae smatrane primitivnima ungulatama. Međutim, novije studije sugeriraju da ovi zagonetni taksoni svojte predstavljaju matične grupe eutarija, više baznih za Placentalia.

Slabo podržani kladogram favorizira Boreoeuthearia kao bazni eutarijdki kladus i kao sestrinski sa Atlantogenata.

Eutheria	Atlantogenata   Xenarthra     Afrotheria     Boreoeutheria   Laurasiatheria     Euarchontoglires

Fosilna euterijska vrsta za koju se vjeruje da je najstarija poznata je Juramaia sinensis, koja je živjela prije oko 160 miliona godina. Montanalestes nađen je u Sjevernoj Americi, dok su svi ostali neplacentalni euterijski fosili pronađeni u Aziji. Najstariji poznati fosili placentalija pronađeni su i u Aziji.

Cynodonta † Ostale Cynodonta † Tritylodontidae Mammaliaformes † Ostame Mammaliaformes † Hadrocodium Krunska grupa Mammalia † Ostale krunske grupe sisara Australosphenida † Ostale Australosphenida Monotremata Theria † Ostale Theria Metatheria † Ostale Metatheria Marsupialia Eutheria † Ostale Eutheria Placentalia Cynodonta   Tritylodontida   Mammaliaformes   Ostale Mammaliaformes       Hadrocodium   Mammalia Australosphenida   Ostale Australosphenides     Monotremata     Theria   Metatheria     Eutheria             Pojednostavljeni, netaksonomski prikaz evolucije, od cinodonti do terapsida. † = Izumrli