Ependim je tanki sloj epitela u komornom sistemu mozga i centralnom kanalu kičmene moždine, građen od ependimskih ćelija.[1] Ependim je jedan od četiri tipa neuroglije u centralnom nervnom sistemu (CNS). Uključen je u proizvodnju cerebrospinalne tečnosti (CSF), a služi i kao rezervoar za neuroregeneraciju.

Ependim
Presjek centralnog kanala kičmene moždine, sa ependimskim i neuroglijinim ćelijama
Fotomikrografija normalnih ependimskih ćelija u autopsijskom tkivu čovjeka (uvećanje 400×)
Identifikatori
Gray'sp.829
MeSHA08.186.211.276.460
TAA14.1.00.022
FMA242791
Anatomska terminologija

Ependimne ćelije uredi

Ependim se sastoji od ependimskih ćelija zvanih ependimocti, koje su ćelije glije. Ova ćelijska linija puni likvorom komore u mozgu i centralnom kanalu kičmene moždine. To su ćelije nervnog tkiva u trepljastom cilindričnom epitelu[2] formirane veoma slično kao i ćelije sluzastog epitela. Bazne membrane ovih ćelija obilježene su nastavcima u vidu pipaka koji se kače za astrocite.

Funkcija uredi

Likvor (CSF) uredi

Omotači ependimskih ćelija koje likvorom pune komore, imaju važnu ulogu u proizvodnji i regulacije likvora. Njihove apikalne površine prekrivene su slojem cilija, koje kruže likvorom oko CNS. Te površine su također prekrivene mikrovilima, koji apsorbiraju CSF. U okviru moždanih komora grupa modificiranih ependimskih ćelija i kapilara zajedno formiraju sistem nazvan pleksus mrežnjače, koji proizvodi CSF.

Promjena uskih spojeva između ependimskih ćelija kontrolišu otpuštanja tekućine preko epitela. Ovo ispuštanje omogućava slobodnu razmjenu između CSF i nervnog tkiva mozga i kičmene moždine, što je razlog zašto uzimanje uzoraka likvora (naprimjer kroz "spinalni otvor") predstavlja prozor u CNS.

Neuroregeneracija uredi

Jonas Frisén i saradnici sa Karolinska Institute u Stockholmu došli su do dokaza da ependimske ćelije djeluju kao rezervoarske ćelije u velikom mozgu, koje se mogu aktivirati nakon moždanog udara, kao i in vivo i in vitro matične ćelije u kičmenoj moždini. Međutim, ove ćelije ne samo da se samoobnavljaju, nego se nakon toga, i osiromašuju jer stvaraju nove neurone, tako da ne zadovoljavaju kriterije koji su prirodni za matične ćelije.[3][4] U jednoj studiji je primijećeno da ependimske ćelije iz sluznice lateralne komore mogu biti izvor ćelija koje se transplantiraju u kohleu i mogu preokrenuti tok gubitka sluha.[5]

Patologija uredi

Ependimom je tumor ependimskih ćelija koji se obično nalazi u četvrtoj komori.

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ "ependyma". The Free Dictionary.
  2. ^ Histology, a text in atlas, M. Ross 2011, 6th edition page 367
  3. ^ Johansson CB, Momma S, Clarke DL, Risling M, Lendahl U, Frisen J (1999). "Identification of a neural stem cell in the adult mammalian central nervous system". Cell. 96 (1): 25–34. doi:10.1016/S0092-8674(00)80956-3. PMID 9989494.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  4. ^ Carlén M, Meletis K, Göritz C, Darsalia V, Evergren E, Tanigaki K, Amendola M, Barnabé-Heider F, Yeung MS, Naldini L, Honjo T, Kokaia Z, Shupliakov O, Cassidy RM, Lindvall O, Frisén J (2009). "Forebrain ependymal cells are Notch-dependent and generate neuroblasts and astrocytes after stroke". Nature Neuroscience. 12 (3): 259–267. doi:10.1038/nn.2268. PMID 19234458.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  5. ^ "Brain cell hope for hearing loss". BBC News. 9. 12. 2008. Pristupljeno 9. 12. 2008.

Vanjski linkovi uredi