Enzimologija
Enzimologija je nauka o građi i biološkoj funkciji enzima. To je jedna od oblasti biohemije koja se bavi procesima fermentacije, tj. hemijskim promjenama supstrata koje nastaju djelovanjem bakterija, enzima i kvasaca putem fermentacijskih procesa u metabolizmu organskih spojeva. Najznačajnije područje enzimologije je ispitavanje prirode enzima, glavnih bioloških katalizatora, koji se najčešće sastoje iz bjelančevina, a ove od aminokiselina.[1][2][3][4]
Pregled uredi
Enzimologija je također veoma važna grana u hemijskoj industriji. Obuhvata proizvodnju amil alkohola, etanola i vitamina, djelovanjem kvasaca kao i butanola i propanola djelovanjem bakterija. Osim toga, vrlo važna je i u industriji kruha, piva, vina, mlijeka i mliječnih prerađevina, osvježavajućih napitaka.[5][6][7]
Tokom protekle dvije decenije enzimologija se profilirala, najprije u opću i specijalnu. U okviru specijalne danas se proučavaju, naprimjer, molekularna, medicinska, klinička, farmaceutska i druge oblasti enzimologije.
Reference uredi
- ^ Kornberg A. (1989): For the love of enzymes – The Odyssay of a biochemist. Harvard University Press, Cambridge (Mass.), London,ISBN 0-674-30775-5, ISBN 0-674-30776-3.
- ^ Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London 2000, ISBN 0-12-361811-8.
- ^ Nelson D. L., Cox M. M. (2013): Lehninger Principles of Biochemistry. W. H. Freeman and Co., ISBN 978-1-4641-0962-1.
- ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
- ^ Berg J. M., Tymoczko J. L., Stryer L. (2007): Biochemie. 6. ed., Spektrum Akademischer Verlag, Heidelberg, ISBN 978-3-8274-1800-5.
- ^ Donald Voet D., Judith G. Voet J. G. (2004): Biochemistry. 3. ed., John Wiley & Sons, New York, ISBN 0-471-19350-X.
- ^ Alberts B., Johnson A., Walter P., Lewis J., Raff M., Roberts K. (2007): Molecular biology of the cell, 5. ed. Taylor & Francis, ISBN 978-0815341062.