Wikipedia

Elafitska ostrva

Elafiti su grupa ostrva smještenih zapadno od Dubrovnika. Iako danas na njima više ne žive jeleni, arhipelag im duguje svoje ime (grč. elaphos=jelen). Elafitska ili Jelenska ostrva pod tim imenom prvi spominje Plinije Stariji u 1. vijeku u svome djelu Naturalis Historia. Najveće ostrvo u grupi je Šipan, a čine je još Lopud, Koločep (Kalamota), Jakljan, Ruda, Goleč i Crkvine i neka manja ostrva i hridi kao što su Grebeni. Svojim prekrasnim pejzažima i pješčanim plažama privlače brojne turiste. Dnevno su povezani brodskim linijama sa Dubrovnikom. Na tri najveća ostrva se nalazi brojna kulturno-historijska baština, tj. mnogo crkava, kapelica i ljetnikovaca dubrovačke vlastele. Mnogi od njih su danas u privatnom vlasništvu i u zapuštenom stanju. Sa vidikovaca na Koločepu, Lopudu i Šipanu pruža se pogled na Dubrovačko primorje, Rijeku dubrovačku, grušku luku i planinu Vlašticu u Bosni i Hercegovini.

Pogled sa lopudske tvrđave Sutvrač

Najveća ostrva su:

  • Šipan - Najveće je ostrvo Elafita, a ujedno i najudaljenije od Dubrovnika. Na njemu se nalaze dva mjesta: Šipanska Luka i Suđurađ smješteni u dvije nasuprotne uvale koje dijeli samo polje.
  • Koločep (Kalamota) - Najbliže je Dubrovniku i zbog svoje blizine često je odredište Dubrovčana. Suptropska vegetacija, svježi morski zrak, prostrane borove šume i masline čine ovo ostrvo izrazito privlačnim.
  • Lopud - Smješteno je između Šipana i Koločepa i koje se smatra i najrazvijenije. Na ovom ostrvu se može uživati u plažama od kojih je najpoznatija pješčana plaža Šunj.
Pogled na ostrvo Ruda sa Lopuda.

U manja ostrva se ubrajaju:

Dijelom Elafita neki smatraju i ostrvo Lokrum

Na ostrvcetu Daksi se u oktobru 1944 desio pokolj u kojem su partizani (jugoslavenski komunisti) pobili 697 uglednih Hrvata, od čega 369 civila i 327 ratnih zarobljenika[nedostaje referenca]. Među mučki ubijenima bio je poznati svećenik Petar Perica ("padre Perica", zvali su ga Dubrovčani), autor pjesama Zdravo Djevo Kraljice Hrvata i Do nebesa nek' se ori.

Ime uredi

 
Gornje Čelo na ostrvu Koločepu

Poznati pisac i naučnik Plinije Stariji u svojim djelima spominje Elafite još početkom 1. vijeka u svom kapitalnom djelu Naturalis Historia. Iz grčke riječi elaphos-jelen moglo bi se zaključiti da su u to vrijeme ostrva nastanjivali Grci i da su na njima živjeli jeleni. Druga teorija je da grupa ostrva, gledajući sa Srđa, podsjeća na jelena i da su ostrva po tome dobila ime.

Koločep je jedno od rijetkih, ako ne i jedino jadransko ostrvo koje ima dva naziva. Mjesno stanovništvo gotovo isključivo upotrebljava nezvanični naziv Kalamota, a sebe naziva Kalamotezima. U prošlosti je ostrvo uvijek nazivano Calamotta. U najstarijem spisu Župnog arhiva na Koločepu iz 1497 godine ostrvo je označeno imenom Calamotta. Po svemu se može zaključiti da je naziv grčkog porijekla, tim više što grčka riječ Kalamos znači ribarski štap. Koločepljani ribarski štap, odnosno ribarsku trs, i danas nazivaju kalamuća.

Saobraćaj uredi

Elafitski arhipelag je sve do kraja 20. vijeka imao siromašan pomorski transport. Brodovi su vozili dva-tri puta sedmično, jedanput dnevno. Od osamostaljenja Hrvatske, kad je prestala jedna dnevna veza sa Gradom, došlo je do preporoda u pomorskom transportu Elafićana, putnika, turista i izletnika. 18. decembra 1997 završena je izgradnja trajektnog pristaništa u Suđurđu na Šipanu, a finansirali su je Ministarstvo obnove i razvitka i Fond za razvoj otoka iznosom od 4.500.000 kn. Tokom radova je pronađen i jedan antički brod na kojem je bilo dijelova amfora i drugog brodskog posuđa. Danas brod plovi do Koločepa, Lopuda i Suđurđa četiri puta dnevno. Do jula 2011 brod je plovio sve do Šipanske Luke, ali je onda zbog neisplativosti i smanjenja troškova odlučeno da brod počinje i završava plovidbu u Suđurđu. Na Koločepu i Lopudu nema automobila, a na Šipanu zbog 4 km velike distance između dva naselja ima. Dubrovačko autobusno preduzeće Libertas je 22. oktobra 1998 uvelo redovnu autobusku liniju Šipanska Luka-Suđurađ. Vozi omanji autobus, a linija uglavnom služi za transport školske djece.

Ekonomija uredi

 
Oznaka lovačkog područja na Šipanu
 
Pogled sa Pakljene na Šipansko polje
 
Lopudski hotel Lafodia izgrađen 1968. godine

Malobrojno stanovništvo uglavnom se bavi poljoprivredom, stočarstvom, ribarstvom i lovom. Od domaćih životinja najviše su zastupljene svinje, krave i kokoši. Od poljoprivrednih kultura prevladavaju masline i vinova loza. Šipan je poznat kao ostrvo koje u odnosu na svoju površinu ima najviše maslina na svijetu. Godine 1999. zabilježen je rekordan urod šipanskih maslina. Prerađeno je 115.930 kg, od čega na Suđurđu 39.600, a u Šipanskoj Luci 76.330. U blizini Šipanske Luke nalazi se označeno lovačko područje, a najviše se love divlje svinje. Turista na ostrvima bude ljeti, a zimi ostrva obično zjape prazna. Na Lopudu se nalazi luksuzni hotel Lafodia, na Koločepu istoimeni hotel, a u Šipanskoj Luci omanji hotel Šipan. U turističkoj sezoni 2001 od juna do oktobra zabilježeno je 1.177 dolazaka gostiju na Šipan, od čega 860 u istoimenom hotelu, a 317 u privatnom smještaju. Ostvareno je ukupno 9.177 noćenja, u hotelu 5.341, a u privatnom smještaju 3.836. U julu iste godine Šipansku Luku je posjetila monegaška princeza Carolina od Monaca sa suprugom Ernstom Augustom od Hannovera te djecom Andreom, Pierrom, Charlottom i Alexandrom. Jahta Pacha III. usidrila se u blizini prolaza Harpoti. Također je u istom mjesecu iste godine isto mjesto posjetio belgijski kralj Albert II. sa kraljicom Paolom. Zainteresovao se za kupnju dvorca Glavić, ali je odustao jer je želio kuću na samoj brodskoj obali. Na ostrvu Lopud se nalazi velika pješčana plaža Šunj idealna za picigin i odbojku na pijesku. Dubrovačke mjesne turističke agencije ljeti svakodnevno organizuju jednodnevne izlete (piknike) na Elafite za turiste. Na ostrvima postoje prodavaonice, a ostrva se redovno snabdjevaju osnovnom robom. U julu 1999 u prostoru nekadašnje šipanske mlinice u Suđurđu otvorena je konoba Stara mlinica. U decembru iste godine završena je izgradnja uljare. Na otocima postoje lokalne osmorazredne osnovne škole. 2000 godine započeli su radovi na obnovi školske zgrade i župne kuće u Šipanskoj Luci. Naredne godine započela je izgradnja zdravstvene stanice, a otvorene su i pekara u istom mjestu i pizzerija u Suđurđu. Zbog male naseljenosti i duge nepristupačnosti ostrva su pošteđena zagađenja, buke, ali dugo i moderne tehnologije. Tako je šipansko selo Do dobilo struju tek 2012 godine.[1]

Kultura uredi

 
Ljetnikovac Vice Stjepovića-Skočibuhe u Suđurđu na Šipanu
 
Franjevački samostan na Lopudu

Sva naseljena ostrva imaju brojnu kulturno-historijsku spomeničku baštinu, a najviše je crkava, kapelica i vlastelinskih ljetnikovaca iz vremena Dubrovačke republike. Mnogi od njih su u zapuštenom stanju, a vlasništvo nad njima je privatno. Početkom 21. vijeka obnovljen je ljetnikovac Vice Stjepovića-Skočibuhe na Šipanu, koji je sagrađen 1563 godine. Na čitavom Koločepu postoji oko 17 vrijednih spomenika kulture, uglavnom manjih crkvica i kapelica koje potiču iz perioda do 16. vijeka. Osim toga i veći dio stambenih i fortifikacijskih objekata predstavlja vrijedne i vrlo atraktivne primjere stare arhitekture. Nad samom lukom u Donjem Čelu nalazi se tvrđava Kaštio u čijim se podrumima za vrijeme napada gusara i pljačkaša moglo skloniti nekoliko stotina ljudi. Gornji dio Kaštia posve je uništen, ali sačuvani su podrumi dugi 30 m i široki 3 m. Iznad crkve matice nalazi se kula Toreta, visoka oko 14 m i široka oko 4 m sa svake strane. Povrh ulaza u kulu nalazi se maleni prozor kroz koji bi se na napadače lijevalo vruće ulje, smola i sl. Ljetnikovce, polja i vinograde na Koločepu imale su vlastelinske porodice Đorđići, Zamanje, Ranjine, Držići, Sorgo itd. Na Lopudu se nalaze Župna crkva Gospe od Šunja (13. vijek, dograđivana do 17. vijeka); crkveni muzej koji čuva niz vrijednih predmeta (umjetničke slike, relikvijar iz 8–9. vijeka, liturgijski predmeti); Crkva Svetog Trojstva (15.–17. vijek), franjevački (osnovan 1483, napušten 1808) i dominikanski samostan (osnovan 1482, napušten). Mogu da se nađu i ostaci crkvica iz ranohrvatskog perioda te ljetnikovci brodovlasnika Miha Pracata, biskupa Nikole Brautića i porodice Đurđević (16.–17. vijek) i ruševine Kneževog dvora.[2] Obnova španske tvrđave Sutvrač (1563.) je u planu Društva prijatelja dubrovačke starine.[3] Na Šipanu se nalaze 42 stara ljetnikovca, 34 crkve i crkvice te mnogobrojne kapelice.[4] Predromanička ranosrednjovjekovna crkvica u Suđurđu posvećena sv. Stjepanu, koju je dao sagraditi hrvatski kralj Stjepan Miroslav, obnovljena je 2012. godine. Na uzvisini Pakljena nalazi se crkvica, te se pruža odličan pogled na čitavo ostrvo. Sa uzvisine se mogu vidjeti lanci brda Dubrovačkog primorja, ostrva Jakljan i Mljet, poluostrvo Pelješac, brda poviše Rijeke dubrovačke, gruški neboderi i dubrovačko brdo Srđ. U mjestu Šipanska Luka nalaze se na jednoj sada privatnoj kući predromanički pleteri, te u maslinicima prahistorijske gomile. Također se na ostrvu Šipan nalazi Knežev dvor iz vremena Dubrovačke republike.

Sport uredi

Na ostrvima nema nogometnih ni košarkaških igrališta. Ljeti se igra vaterpolo. Ekipa imena Elafiti redovno nastupa u amaterskom prvenstvu dubrovačkih kupališta Divljoj ligi. Od godine 2007 održava se Kup Elafita u vaterpolu na kojem se takmiče amaterske ekipe sa svakog naseljenog ostrva.[5][6] U Suđurđu postoji vaterpolo klub Taurus, a u Šipanskoj Luci Šipan koji je 2000. godine osvojio Treću hrvatsku vaterpolsku ligu.

Poznate ličnosti uredi

Dvoje članova posade Kolumbu na brodu Santa Maria su bili sa Koločepa.

Vanjski linkovi uredi

 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još podataka o: Elaphiti Islands

Literatura uredi

1. Zbornik Dubrovačkog primorja i otoka IX., "Kulturno-prosvjetno društvo Primorac", Dubrovnik, 2006.

Reference uredi

  1. ^ www.portaloko.hr Arhivirano 13. 12. 2013. na Wayback Machine, "U Selo Do na Šipanu struja stiže za mjesec dana", objavljeno 19. aprila 2012., pristupljeno 11. januara 2014.
  2. ^ proleksis.lzmk.hr Arhivirano 14. 12. 2013. na Wayback Machine, "LOPUD"
  3. ^ citywallsdubrovnik.hr Arhivirano 21. 12. 2013. na Wayback Machine, "Izrada projekta Tvrđave Sutvrač na Lopudu", objavljeno 20. jula 2012., pristupljeno 11. januara 2014.
  4. ^ www.sipan-info/o-sipanu.asp Arhivirano 12. 5. 2015. na Wayback Machine, "otok Šipan"
  5. ^ www.dance.hr Arhivirano 15. 12. 2013. na Wayback Machine, "7. kup Elafita u vaterpolu", objavljeno 23. avgusta 2013., pristupljeno 11. januara 2014.
  6. ^ dubrovacki.hr Arhivirano 13. 12. 2013. na Wayback Machine, "Grad osigurao deset hiljada kuna za održavanje Kupa Elafita", objavljeno 20. jula 2011., pristupljeno 11. januara 2014.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Elafitska_ostrva&oldid=3580011"