Sura El-Vaki'a (arapski: الواقعة; bosanski: Događaj) jest 56. sura Kur'ana. Sadrži 96 ajeta, objavljena je u Meki i ubraja se u mekanske sure.[1]

الواقعة
El-Vaki'a
Događaj
Prikaz prve stranice sure El-Vaki'a
KlasifikacijaMekanska
Red. br. u Kur'anu56.
Br. ajeta u suri96

Sura je u prijevodu na bosanski jezik nazvana Događaj a pod tim terminom se misli na Sudnji dan te se u suri i govori o tom događaju kao i onome što će se tada zbivati.

Sadržaj uredi

Na početku sure se govori o onom po čemu je sura i nazvana. Kada se događaj dogodi, koji niko neće poricati, prema Kur'anu ljudi će biti razvrstani u tri vrste. O tome se u suri kaže:

U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!

Kada se Događaj dogodi,
događanje njegovo niko neće poricati,
neke će poniziti, a neke uzvisiti;
kad se Zemlja jako potrese
i brda se u komadiće zdrobe,
i postanu prašina razasuta,
vas će tri vrste biti:
oni dešnjaci - ko su dešnjaci?!
i oni ljevaci - ko su ljevaci?
i oni prvi - uvijek prvi!
Oni će Allahu bliski biti

u dženetskim baščama naslada.

– Kur'an, sura El-Vaki'a, prih 12 ajeta[1]

U većem dijelu sure se navode primjeri za ove tri kategorije opisane u prethodnim ajetima. Za one opisane kao dešnjaci kaže se da će tada biti s desne strane Arša a to su oni koji s izišli s Ademove desne strane, njima će se njihove knjige djela dati u desnu ruku i biće stanovnici dženneta. S druge stane, ljevaci su proizišli s Ademove lijeve strane i nalaziti će se s lijeve strane Arša. Njima će se njihove knjige djela dati u lijevu ruku što znaći da će postati stanovnici džehennema. Treća kategorija ljudi za koje se kaže oni prvi - uvijek prvi! nalaziti će se pred gospodarom svome. Oni će biti najsretniji i bliži od onih s desne strane. Najbolji među njima su: poslanici, vjerovjesnici, iskreni i šehidi i oni će biti na najvišem stepenu.

Sura u hadisima uredi

Značaj sure se spominje u nekim od hadisa. Hafiz ibn Asakir prenosi od Abdullaha ibn Mes'uda, koji je rekao:

Čuo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., da kaže: 'Ko prouči suru El-Vakia svake noći nikada neće osjetiti neimaštinu.' A Ebu-Zabje nikad je nije izostavljao." To, također, prenosi Ebu-J'ala od Ibn-Mes'uda.[1]

Ahmed prenosi od Džabira ibn Semure, koji kaže:

Allahov Poslanik, s.a.v.s., klanjao je namaz kao što vi klanjate svaki dan, s tim da je on olakšavao - namaz mu je bio lakši nego što vi klanjate, a na sabahu bi učio suru El-Vaki'a i druge sure slične njoj.[1]

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ a b c d "Tefsir sure El-Vaki'a od Ibn-Kesira" (PDF). ummet.at. Pristupljeno 18. 10. 2018.[mrtav link]

Vanjski linkovi uredi