Dvorac Pejačević u Virovitici

Dvorac Pejačević nalazi se u parku u centru Virovitice

Položaj i osnovne karakteristike uredi

Dvorac Pejačević je kasnobarokna građevina sa klasicističkim elementima koja se nalazi u centru grada Virovitice, Hrvatska. Predstavlja jedan od niza objekata koje je posjedovala slavonska plemićka porodica Pejačević.

Današnji se dvorac nalazi na mjestu srednjovjekovne utvrde koja je srušena na prijelazu iz 18. u 19. vijek, da bi se na njenom mjestu izgradio dvorac. On je bio sjedište virovitičkog vlastelinstva, pa su njegovi gospodari ujedno bili vlasnici čitavog prostranog virovitičkog područja.

U prošlosti su se vlasnici tog posjeda često mijenjali. Darovnicom hrvatsko-ugarske kraljice Marije Terezije Habsburške virovitičko je vlastelinstvo 1753. dodijeljeno porodici Pejačević, i to barunu Marku III Aleksandru baronu Pejačeviću (*1694 - †1762), prvom srijemskom županu, i njegovim rođacima Josipu, Henriku i Ignjatu, kao naknada za imanje Mitrovicu, koje je pripojeno Vojnoj krajini. Posjed je kasnije preuzeo Josipov najmlađi sin Antun III grof Pejačević (*1749 - †1802), koji započeo da gradi novi objekat dvorca, a dovršio ga je njegov sin Antun IV. Gradnja je trajala od 1800. do 1804. godine, prema projektu austrijskog arhitekta N. Rotha.

Dvorac je glavnim pročeljem okrenut osi prema centralnom trgu Virovitice pri čemu je na interesantan način realizovana urbanistička ideja karakteristična za barokni period. Objekat je simetričan, jednokrilan i jednospratan, s naglašenim trima paviljonima natkrivenima mansardama. Unutarnje prostorije nižu se uz arkadni hodnik prema dvorištu, a najveća je dvorana smještena u sredini i osvijetljena dvama redovima prozora.

U 19. vijeku dvorac je došao u ruke njemačkih knezova Schaumburg-Lippe, a virovitičko vlastelinstvo u to doba doživjelo je privredni uspon. Godine 1930. objekat je kupila tadašnja Općina Virovitica i kasnije preuredila u Gradski muzej, koji je i danas otvoren za javnost. Oko dvorca nalazi se prostran i njegovan gradski park.

Galerija uredi

Također pogledajte uredi

Literatura uredi

  • Mladen Obad Šćitaroci, Dvorci i perivoji u Slavoniji, Zagreb 1998. ISBN 953-97121-0-6

Vanjski linkovi uredi