Dorski red je jedan od tri reda organizacionog sistema klasične arhitekture. Druga dva reda su jonski i korintski. Postoje također i dva niža reda, deblji toskanski red i bogatija varijanta korintskog, složeni red. Postoji više verzija dorskog reda, od kojih je prvi i najstariji Grčki dorski red od 7. vijeka p. n. e. Druga poznata verzija je Rimski dorski red.

Grčki dorski red
Rimski dorski red

U svojoj originalnoj verziji, grčki dorski stubovi stoje direktno na ravnom stubnom podnožju (stilobatu) hrama bez posebne platforme. Trup stuba je kaneluriran i završava se vertikalno sa kapitelom bez velike ornamentike, koji se širi od trupa na više prema abakusu, gdje nosi glavni vijenac.

Naglašena karakteristika i grčke i rimske verzije dorskog reda su triglifi i metopi. Triglifi su dekorativna udubljenja stavljena da predstavljaju rub tradicionalne drvene grede koja sjedi na jednostavnom frizu, koji je niži dio glavnog vijenca. Ispod svakog triglifa su stilizovani okrugli klinovi, koji izgledaju kao da su ukucani da bi stabilizirali noseći sistem stuba i grede. Triglifi su centrirani iznad svakog stuba i sa još jednim, a ponekad i dva između stubova. Prostor između triglifa su metopi koji su nekad prosto, a ponekad manje skulpturirani. Razmaci između stubova su obično postignuti sa proporcionalnim i modularnim mjerama, mada su dva vanjska razmaka između stubova obično manja kako bi se dala veća vizualna snaga uglovima hrama.

Rimski dorski red se razlikuje u tome što je visina glavnog vijenca smanjena. Triglifi na krajnjim stranama glavnog vijenca su centrirani sa stubom, a ne na uglu arhitrava kao u grčkoj verziji, te su stubovi malo vitkiji u svojoj proporciji. Ispod kapitela, astragalna profilacija okružuje stub kao prsten. Krunska profilacija ima blaže prelaze između friza i vijenca, i time naglašavaju gornji rub abakusa. Rimski dorski red također ima profilaciju na platformi koja je inače četvrtastog oblika, a nekad i uzdignuta na plintu. Također, rimski dorski stubovi su ravnomjerno kanelurirani.

Jedan od najčuvenijih hramova dorskog reda je grčki Partenon, izgrađen u 5. vijeku p. n. e.

Također pogledajte uredi