Donji ekstremiteti
Ljudska noga, u općem smislu, je čitav donji ekstremitet [1][2] ljudskog tijela], uključujući stopalo, bedro, pa čak i kuk ili sjedni region. Međutim, definicija u anatomiji čovjeka odnosi se samo na dio donjeg ekstremiteta koji se proteže od koljena do gležnja, poznat i kao krus.[3][4] Noge se koriste za stajanje i sve oblike kretanja, uključujući rekreaciju kao što je ples, a čine značajan dio čovjekove mase. Ženske noge obično imaju veće uglove enteverziju i tibiofemoralne uglove, ali kraće dužine i femura i tibije od onih kod muškaraca.[5]
| Ljudske noge | |
|---|---|
 Lateral aspect of right leg | |
 | |
| Detalji | |
| Latinski | Membrum inferius |
| Identifikatori | |
| FMA | 7184 |
| Anatomska terminologija | |
Struktura uredi
U ljudskoj anatomiji, potkoljenica je dio donjeg ekstremiteta koji leži između koljena i gležnja. Bedro je između kuka i koljena i čini ostatak donjeg ekstremiteta. Termin donji ekstremitet ili "donji ud" obično se koristi za opisivanje cijele noge. Ovaj članak općenito prati uobičajenu upotrebu.
Noga od kolena do skočnog zgloba naziva se crus ili cnemis; tele je zadnji dio, a cjevanica ili potkoljenica zajedno s manjom fibulom čine prednji dio potkoljenice.
Evolucija pružila je ljudskom tijelu dvije različite karakteristike: specijalizacija gornjih ekstremiteta za vizuelno vođenu manipulaciju i razvoj donjeg ekstremiteta u posebno prilagođen mehanizam za efikasan dvonožni hod. Iako sposobnost hodanja uspravno nije jedinstvena za ljude, drugi primati to mogu postići samo kratka razdoblja i uz veliku potrošnju energije. Ljudska prilagodba dvonožju nije ograničena na nogu, već je utjecala i na lokaciju težišta tijela, reorganizaciju unutrašnji organa i biomehanizam trupa. Kod ljudi, kičma u obliku dvostrukog S djeluje kao sjajni amortizer koji prebacuje težinu s trupa na nosivu površinu stopala. Ljudske noge su izuzetno duge i moćne, kao rezultat njihove ekskluzivne specijalizacije za potporu i kretanje – u orangutanskih dužina iznosi 111% trupa, kod obični čimpanza 128%, a kod ljudi 171%. Mnogi mišići noge također su prilagođeni bipedalizmu, uglavnom gluteusni (sjedni) mišići, ekstenzorima koljenskog zgloba i telećem mišiću.[6]
Regije uredi
Svaki donji ud sastoji se od nekoliko glavnih dijelova:
- Karlični pojas ili karlica. Riječ je o koštanom prstenu koji čine krstačne kosti, te desna i lijeva kost kuka. Oboje se spajaju ispred spoja stidnih kostiju koje zatvaraju prsten.
- Bedro: njegov kostur je jedna kost – femur.
- Koljeno: spoj između butne kosti i potkoljrnice.
- Noga: formirana od kostiju tibija i fibula
- Gležanj: Regija u kojoj se potkoljnica spaja sa stopalom.
- Stopalo je formirano od tri segmenta:
Kosti uredi
Kosti koje čine donji ud su kako slijedi:
- Koksa
- Krstačna kost
- Stopalo
Zglobovi uredi
- Kuk: Tvore ga koksna kost i glava bedrene kosti, zbog čega se naziva koksofemoralni zglob.
- Koljeno: Sastoji se od dva različita zgloba:
- Femurotibijskii zglob: Nastaje od bedrene kosti i potkoljenice.
- Femuropatelskii zglob; Nastaje od bedrene kosti i patele.
- Gležanj: Sastoji se od dva zgloba:
- Tibiperonoastragaluski zglob; Sastoji se od tibije, fibule i talusa. To je glavni zglob gležnja.
- Tibiofibulskii zglob: Njegov značaj je sporedan.
- Stopalo: U stopalu se nalazi nekoliko zglobova koji dovode u kontakt različite kosti koje ga čine.
- Astragalo-kalkaneusni zglob povezuje talus sa kalkaneusom.
- Astragalo-navikulski zglob: Dovodi talus u kontakt sa navikulom stopala.
- Kalkanalno-kuboidni zglob: povezuje kalkaneusnu kost sa kuboidnom.
- Tarzometatarzalni zglobovi: uzglobljavaju kosti stopala sa metatarzusnim kostima, tj. korijenom stopala.
- Metatarzusno-prstni zglobovi: ovpezuju metatarzalne kosti s prvom falangom prstiju.
- Proksimalni međufalangeni zglobovi: postavljaju se između prve i druge falange prstiju.
Mišići donjih udova uredi
Podijeljeni su, prema njihovom položaju, u četiri regije: mišići karlice, mišići bedara, mišići noge i mišići stopala.
| Poktet | Mišić (po redu važnosti) |
|---|---|
| Bočna rotacija |
•Sartorius
•Gluteus maximus |
| Medijalna rotacija |
•Gluteus medius i |
| Istezanje |
•Gluteus maximus |
| Savijanje |
•Iliopsoas |
| Odmicanje |
•Gluteus medius |
| Primicanje |
•Adductor magnus |
| Napomena | ♣ Također djeluje na kičmene zglobove.
|
- Koljeno
| Pokret | Mišić (po redu važnosti) |
|---|---|
| Istezanje |
•Quadriceps femoris |
| Savijanje |
•Semimembranosus |
| Medijalna rotacija |
•Semimembranosus |
| Bočna rotacija |
•Biceps femoris |
| *Neznačajna uloga | |
| Pokret | Mišić (po redu važnosti) |
|---|---|
| Dorzifleksija |
•Tibialis anterior |
| Savijanje tabana |
•Triceps surae |
| Everzija |
•Peroneus longus |
| Inverzija |
•Triceps surae |
- Mišići karlice
- Iliopsoas
- Kvadratni bedreni mišić (musculus quadratus femoris)
- Blizanci:
- Gornji blizanci (musculus gemellus superior)
- Donji Blizanci (musculus gemellus inferior)
- Stražnjica
- Gluteus (musculus gluteus maximus)
- Gluteus medius (musculus gluteus medius)
- Gluteus minimus (musculus gluteus minimus)
- Vanjskii obturator (musculus obturator externus)
- Unutrašnji zatvarač (musculus obturator internus)
- Piriformis (musculus pyriformis)
- Mišići bedra
- Anterolateralna regija
- Quadriceps femoris (musculus quadriceps femoris): koji se sastoji od:
- Vastus intermedius (musculus vastus intermedius)
- Vastus medialis (musculus vastus medialis)
- Vastus lateralis (musculus vastus lateralis)
- Rectus femoris (musculus rectus femoris)
- Sartorius (musculus sartorius)
- Tensor fascia lata (musculus tensor fasciae latae)
- Medijalna regija
- Adductor magnus (musculus adductor magnus)
- Adductor longus (musculus adductor longus)
- Adductor brevis (musculus adductor brevis)
- Pektineus (musculus pectineus)
- Graciozni mišići (musculus gracili)
- Anterolateralna regija
- * Stražnja regija
- Biceps femoris (musculus biceps femoris)
- Semitendinosus (musculus semitendinosus)
- Semimembranosus (musculus semimembranosus)
- Mišići potkoljenice
- * Lisna regija
- Tibialis anterior (musculus tibialis anterior)
- Extensor hallucis longus mišić (musculus extensor hallucis longus)
- Peroneus (musculus peroneus tertius)
- * Vanjska regija
- Bočni fibulski (musculus peronerus longus)
- Peroneus brevis (musculus peroneus brevis)
- * Stražnja regija
- Popliteus (musculus popliteus)
- Zajednički fleksorski mišić prstiju (musculus flexor digitorum longus)
- stražnji mišić tibialis (musculus tibialis posterior)
- Flexor hallucis longus (musculus flexor hallucis longus)
- Triceps surae (musculus triceps surae)
- Gastrocnemius bočni mišić (musculus gastrocnemius)
- Medijalni gastrocnemius mišić (musculus gastrocnemius musculus)
- Soleus (musculus soleus)
- Tabanski (musculus plantaris)
- Mišići stopala
- Dorzalna regija
- Extensor digitorum brevis (musculus extensor digitorum brevis)
- Extensor brevis brevis (musculus extensor hallucis brevis)
- * Unutrašnja tabanska regija
- primicač palca (musculus adductor hallucis)
- Flexor brevis (musculus flexor hallucis brevis)
- Abductor hallucis mišić (musculus abductor hallucis)
- * Vanjska tabanska regija
- mali mišić odmicač (musculus abductor digiti minimi pedis)
- Flexor brevis petog prsta (musculus flexor digiti minimi brevis pedis)
- Oponent malog prsta (musculus oponent digiti minimi pedis)
- * Srednja plantarna regija
- Flexor brevis (musculus flexor digitorim brevis)
- Lumbrični mišić stopala (musculus lumbricalis pedis)
- musculii interrosei
- leđni međukostni mišići (leđni interossei mišići)
- Stopalski interosealni mišići (musculi interossei plantarum)
Vaskularizacija uredi
1. Duboka ilijačna kružna arterija.
2. Površinska cirkumfleksna ilijačna arterija
5. Vanjska cirkumfleksna arterija.
13. Prednja tibijska arterija,
14. Vanjska ilijačna arterija,
20. Femoralna arterija.
Krv dopire do donjeg ekstremiteta kroz vanjsku ilijačnu arteriju koja nakon prolaska kroz prepone mijenja ime u femoralna arterija. Femoralna slijedi silaznu putanju kroz prednji dio bedra i dovodi do različitih grana, kao što su duboka femoralna arterija, duboka ilijačna cirkumfleksna arterija, unutrašnja cirkumfleksna arterija i vanjska cirkumfleksna arterija. Blizu koljena, nalazi se u stražnjem dijelu donjeg ekstremiteta i mijenja ime, u poplitena arterija.
Poplitena arterija daje nekoliko grana koljenskog zgloba i dijeli se na prednje tibijske arterije koje opskrbljuje prednji dio noge i tibiofibulski arterijski trup, koji vodi do stražnje noge i dijeli se na stražnju tibijsku i peroneusnu arteriju.
Stražnja tibijska arterija spušta se do skočnog zgloba i dijeli se na dvije grane: vanjska i unutrašnja tabanska arterija, koje obje dovode krv u anatomske strukture smještene na tabanu stopala
Venski tokovi uredi
Povratak venske krvi odvija se u donjem udu kroz površinski venski i duboki venski sistem.
Unutar dubokog venskog sistema glavni sudovi su:
- Poplitena vena
- Femoralna vena, koja nakon prolaska ingvinalnog nabora u blizini kuka postaje vanjska ilijačna vena.
Površinski venski sistem sastoji se od nekoliko površinskih sudova smještenih u blizini kože, u potkožnom području, koje na kraju svog toka završavaju spajanjem dubokog venskog sistema. Glavni sudovi su:
- Vanjska safena vena: Potiče leđa stopala, prolazi stražnjim dijelom noge i u nivou stražnjeg dijela koljena ili poplitene regije produbljuje se i spaja s poplitenom venom.
- Unutrašnja safena vena: Prolazi duž unutrašnje regije nogu i bedara. Kada je udaljeno samo 4 cm od prepona, u dubini se spaja s femoralnom venom
Inervacija uredi
2 nervna trupa donjeg uda su femoralni živac koji prolazi kroz prednju regiju bedra i išijasni živac koji se, počevši od glutealnog područja, spušta kroz stražnji dio donjeg ekstremiteta. Oboje nose brojne grane. Ostali važni živci uključuju superiorni glutealni nerv, inferiorni glutealni živac, zatezni živac, femoralni kožni živac i genitokruralni živac.
- Femoralni nerv prodire u bedro u ingvinalnoj regiji i daje nekoliko grana:
- Bočni, srednji i medijalni kožni živac bedra.
- Grane koje opskrbljuju kvadricepsni mišić.
- Grane namijenjene zglobu kuka i koljena.
- Išijasni živac potiče iz glutealne regije iz krstačnog pleksusa. Prolazi kroz stražnji dio bedra, a kada dođe do koljena, dijeli se na vanjski popliteni išijasni živac ili zajednički peroneusni nerv i unutrašnji popliteni išijadikus ili tibijski nerv.
- Zajednički peroneusni nerv dijeli se na površinski i duboki peroneusni nerv.
- Tibijski nerv se spušta stražnjim dijelom noge i dijeli se kad stigne do stopala na bočni tavanskii nerv i medijalni tabanski nerv.
Patologija uredi
Neke od najčešćih patologijih promjena koje pogađaju donje ekstremitete su sljedeće:
- Fraktura butne kosti. Vrlo su česte kod ljudi starijih od 60 godina. Mogu biti uzrokovane vrlo teškim izravnim traumama, poput onih koje se dogode u saobraćajnim nesrećama. U drugim slučajevima se javljaju zbog relativno blage traume kod osoba sa osteoporozom.
- Koksartroza je osteoartritis zgloba kuka. Uzrokuje bol tokom hodanja, a u poodmakloj fazi zahtijeva operaciju zamjene kuka metalnom protezom.
- Perthesova bolest, koja se naziva i Legg-Calvé-Perthesov sindrom, ili vaskularna nekroza glave femura. Utiče na dječake i djevojčice između 4 i 10 godina, uzrokujući djelimičnu nekrozu glave femura. Otprilike je jedan slučaj na svakih deset hiljada djece.
- Gonarthroza je osteoartritis zgloba koljena, vrlo čest nakon 60 godina. To uzrokuje bol i otežava pokretljivost, postajući i onesposobljavajući. U naprednim fazama liječi se hirurški postavljanjem proteze koljena.
- Suzni meniskus: meniskus je hrskavica koji se nalazi unutar zgloba koljena i ima funkciju raspodjele opterećenja i poboljšanja stabilnosti zgloba. Može se slomiti kao rezultat nasilnog izvrtanja kod mladih ljudi, vrlo često tokom sportskih aktivnosti. U starijih ljudi to je često uzrokovano minimalnom traumom, često jednostavno ustajanjem iz položaja u čučnju.
- Povremena klaudikacija izazvana je nedostatkom opskrbe donjih ekstremiteta krvlju zbog djelomične ili potpune opstrukcije jedne arterije. Uzrokuje bol koji se povećava vježbanjem, a popušta odmorom.
- Venska insuficijencija je sposobnost vena je da izvrše adekvatan povratak krvi u srce. Javljaju se usljed venske dilatacije ili proširenih vena koje su i spolja vidljive.
- Paraplegija je paraliza koja pogađa oba donja ekstremiteta, čineći hodanje nemogućim. Obično je rezultat ozljeda kičmene moždine ili urođene bolesti kao što je spina bifida.
- Uganuće gležnja je ozljeda bilo kojeg od ligamenata koji podupiru gležanjski zglob, uglavnom uslijed naglih i prisilnih pokreta koji premašuju njegove granice elastičnosti.
- Ravno stopalo okarakterizirano je smanjenjem visine unutarnjeg uzdužnog luka stopala, zbog čega veliki dio površine dolazi u kontakt sa podlogom.
- Hallux valgus, popularno poznat kao bunion, je deformacija stopala koju karakterizira odstupanje palca prema vanjskoj ivici stopala. Može izazvati bol i poteškoće u hodanju, često zahtijevajući operaciju.
- Dijabetičarsko stopalo. To je karakteristično stanje ljudi sa solešću diabetes melitus. Infektivne lezije povezane su s uništavanjem tkiva, neurvnim poremećajima i nedostatkom arterijske opskrbe. To može biti ozbiljno, pa dijabetičar mora izuzetno paziti na stopala.
- Atletsko stopalo je gljivična infekcija dermatofita koja pogađa nabore između prstiju. Nije ozbiljno, ali uzrokuje lokalnu nelagodu i može biti zarazno.
- Podagra je akutni napad [[giht (bolest] | gihta]]] koji karakteristično pogađa nožni palac, uzrokujući jake bolove. To je uzrokovano povišenim nivoima mokraćne kiseline u krvi.
Dodatne slike uredi
-
Površinska anatomija ljudske noge -
Mišići stražnjice i zadnje butne regije -
Mala safenska vena i njene pritoke -
Poplitena, stražnja tibijalna i peroneusna arterija -
Nervi desnog donjeg ekstremiteta, stražnji pogled -
Nožne kosti
Reference uredi
- ^ "Lower Extremity". Medical Subject Headings (MeSH). National Library of Medicine. Pristupljeno 18. 4. 2009.
- ^ "Lower limb". Dorland's Medical Dictionary for Healthcare Consumers. Elsevier. Arhivirano s originala, 5. 4. 2021. Pristupljeno 18. 4. 2009.
- ^ "Leg". Medical Subject Headings (MeSH). National Library of Medicine. Arhivirano s originala, 22. 12. 2015. Pristupljeno 18. 4. 2009.
- ^ "leg". Dorland's Medical Dictionary for Healthcare Consumers. Elsevier. Arhivirano s originala, 14. 10. 2011. Pristupljeno 18. 4. 2009. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar:
|1=(pomoć) - ^ Shultz SJ, Nguyen AD, Schmitz RJ (2008). "Differences in lower extremity anatomical and postural characteristics in males and females between maturation groups". J Orthop Sports Phys Ther. 38 (3): 137–49. doi:10.2519/jospt.2008.2645. PMID 18383647.
- ^ Thieme Atlas of Anatomy (2006), p. 360
- ^ Platzer (2004), pp. 244–47
Također pogledajte uredi
Vanjski linkovi uredi
| Commons ima datoteke na temu: Donji ekstremiteti |