Donji Vakuf

naselje i općina u Bosni i Hercegovini

Donji Vakuf je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u Skopaljskoj dolini, u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Donji Vakuf
Općina i naseljeno mjesto
Općina Donji Vakuf
Donji Vakuf
Donji Vakuf
Službeni grb Donji Vakuf
Grb
Općina Donji Vakuf u Bosni i Hercegovini
Općina Donji Vakuf u Bosni i Hercegovini
Donji Vakuf nalazi se u Bosna i Hercegovina
Donji Vakuf
Donji Vakuf
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°08′37.7″N 17°23′49.3″E / 44.143806°N 17.397028°E / 44.143806; 17.397028Koordinate: 44°08′37.7″N 17°23′49.3″E / 44.143806°N 17.397028°E / 44.143806; 17.397028
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonSrednjobosanski
Vlada
 • NačelnikHuso Sušić[1] (nezavisni)
Površina
 • Općina320,70 km2
 • Naseljeno mjesto6,24 km2
Stanovništvo (2013)
 • Općina13.985
 • Općina (gustoća)43,61 /km2
 • Naseljeno mjesto6.711
 • Naseljeno mjesto (gustoća)1.075,48 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj70 220
Pozivni broj(+387) 30
Matični broj112917[2]
Matični broj općine10294
Veb-sajtdonji-vakuf.ba

Historija

Postanak grada

 
Džamija u centru grada

U srednjem vijeku područje današnjeg Donjeg Vakufa je pripadalo župi Uskoplje. Pouzdano se ne zna godina kada su udareni temelji današnjem naselju. Još 1530. godine Benedik Kuprešić svojim putopisom upućuje na zaključak da se ovo naselje zvalo Donji Novi. Prema kazivanju historičara Nasufa Fazlagića grad je osnovao Ibrahim-beg Malkočević (drugi od sedam sinova Malkoč-bega, bosanskog, hercegovačkog i kliškog sandžakbega). Prema ovim izvorima Ibrahim-beg je 1574. godine podigao džamiju (Čaršijska-bas džamija) koju u svom putopisu spominje i Evlija Čelebija. U to doba Donji Vakuf se zvao Novosel. Iz sultanovog fermana koji nosi datum 20. muharem 990. po hidžri (19. novembar 1590. godine) saznajemo da je stanovništvo Novosela, zbog geopolitičkog i komunikacionog značaja koji mu je pridavala porta, bilo oslobođeno poreza. Od tog datuma Novosel (Donji Vakuf) nosi status kasabe. Osmanlije su Donji Vakuf zvali Fakvi-ziv, a kasnije Donji Vakuf. Tada je grad imao 161 kuću sa 33 medereda (neoženjena mladića). Naseljavali su ga zanatlije, trgovci, a bilo je i carskih službenika. Da je tadašnje Donje Skoplje predstavljalo značajan strateški punkt svjedoči i podatak da je u gradu službovalo 14 vojnih lica (10 spahija, dvojica ćehaja, jedan subaša i jedan vojvoda). Za osmanlijske vladavine u Donjem Vakufu na lijevoj obali Vrbasa nije izgrađena ni jedna kuća, a i naselje na desnoj nije se razvijalo. Nova austrougarska vlast je zatekla staru kasabu sa oko 2.000 stanovnika.

Austrougarsko doba

U vrijeme vladavine Austro-Ugarske započinje gradnja cestovnih i željezničkih komunikacija, jer je okolina Donjeg Vakufa koja je bogata šumom brzo privukla bečke industrijalce. Izgrađena je uskotračna pruga Donji Vakuf - Jajce, te Donji Vakuf - Bugojno, kao i putni pravci dolinom rijeke Vrbas. Početkom ovog vijeka (1901.) podignuta je prva pilana na vodeni pogon na rijeci Semešnici, vlasništvo Huge Feldbauera. Tada je premoštena rijeka Vrbas (Filbarova ćuprija). U svojim putopisima profesor Strodl Stjepan iz Sarajeva spominje da je 1901. u Donjem Vakufu bilo 2.329 stanovnika dok je Bugojno imalo 1.771 stanovnika. On je zabilježio i postojanje sreske ispostave, žandarmerijske stanice, devet džamija, četiri mekteba, narodne osnovne škole, pravoslavne crkve, pravoslavne osnovne škole, željezničke stanice. Počeo je rad i gipsare (vlašnistvo firme Latner), te pogon tkaonice ćilima. U gradu je živio određeni broj željezničara, zanatlija, trgovaca i ugostitelja. Ostalo stanovništvo bavilo se poljoprivredom, dućane su držali imućniji ljudi.

Geografija

 
Rijeka Vrbas teče kroz Donji Vakuf

Donji Vakuf se nalazi u Srednjobosanskom kantonu, broji 8.000 stanovnika (procjena iz 2000. godine), leži na rijeci Vrbas.

Prije rata (1992-1995) Donji Vakuf je bio razvijen moderni gradić u kojem je živjelo oko 7.000 stanovnika, dok je općina brojala preko 20.000 stanovnika.

Donji Vakuf je važno bosanskohercegovačko raskrižje, kroz grad idu dvije najvažnije magistrale (Zenica - Donji Vakuf i Banja Luka - Jablanica).

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Donji Vakuf imala je 24.544 stanovnika, raspoređenih u 68 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, općina Donji Vakuf je gotovo u cjelini ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušao je dio naseljenog mjesta Ljuša.

Nacionalni sastav stanovništva – općina Donji Vakuf

Sastav stanovništva – općina Donji Vakuf
2013.[3]1991.[4]1981.[5]1971.[6]1961.[7]
Osoba13 985 (100,0%)24 544 (100,0%)22 606 (100,0%)20 393 (100,0%)16 036 (100,0%)
Bošnjaci13 376 (95,65%)13 509 (55,04%)111 600 (51,31%)110 528 (51,63%)16 289 (39,22%)1
Romi152 (1,087%)
Muslimani112 (0,801%)
Srbi107 (0,765%)9 533 (38,84%)8 574 (37,93%)8 767 (42,99%)7 870 (49,08%)
Bosanci75 (0,536%)
Hrvati58 (0,415%)682 (2,779%)635 (2,809%)924 (4,531%)976 (6,086%)
Nisu se izjasnili46 (0,329%)
Ostali21 (0,150%)227 (0,925%)177 (0,783%)49 (0,240%)14 (0,087%)
Albanci14 (0,100%)2 (0,009%)19 (0,093%)4 (0,025%)
Nepoznato12 (0,086%)
Bosanci i Hercegovci11 (0,079%)
Slovenci1 (0,007%)5 (0,022%)3 (0,015%)16 (0,100%)
Jugoslaveni593 (2,416%)1 592 (7,042%)90 (0,441%)850 (5,301%)
Crnogorci18 (0,080%)12 (0,059%)6 (0,037%)
Makedonci2 (0,009%)7 (0,044%)
Mađari1 (0,004%)1 (0,005%)4 (0,025%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva – naselje Donji Vakuf

Sastav stanovništva – naselje Donji Vakuf
2013.[3]1991.[4]1981.[5]1971.[6]1961.[7]
Osoba6 711 (100,0%)8 771 (100,0%)7 224 (100,0%)5 012 (100,0%)3 764 (100,0%)
Bošnjaci6 360 (94,77%)5 327 (60,73%)14 207 (58,24%)13 723 (74,28%)12 336 (62,06%)1
Romi97 (1,445%)
Srbi56 (0,834%)2 616 (29,83%)1 854 (25,66%)882 (17,60%)679 (18,04%)
Muslimani56 (0,834%)
Bosanci53 (0,790%)
Nisu se izjasnili28 (0,417%)
Hrvati19 (0,283%)191 (2,178%)184 (2,547%)278 (5,547%)343 (9,113%)
Albanci14 (0,209%)2 (0,028%)17 (0,339%)4 (0,106%)
Bosanci i Hercegovci11 (0,164%)
Ostali11 (0,164%)114 (1,300%)58 (0,803%)20 (0,399%)9 (0,239%)
Nepoznato5 (0,075%)
Slovenci1 (0,015%)5 (0,069%)3 (0,060%)10 (0,266%)
Jugoslaveni523 (5,963%)900 (12,46%)84 (1,676%)368 (9,777%)
Crnogorci12 (0,166%)5 (0,100%)5 (0,133%)
Makedonci1 (0,014%)7 (0,186%)
Mađari1 (0,014%)3 (0,080%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Kultura

Nacionalni spomenici

Privreda

 
Raskrsnica u Donjem Vakufu

Donji Vakuf je prije 1992. godine imao razvijenu drvnu industriju "Janj", tvornicu montažnih kuća, tvornicu gipsa i gipsceluloznih ploča, rudnike gipsa i kamena, metalni pogon, visokogradnju i niz drugih manjih preduzeća.

Za vrijeme rata 1992-95. mnogo privrednih i ekonomsko važnih objekata je bilo djelimično uništeno ili opljačkano. Problem grada i općine je visoki stepen nezaposlenosti, posebno među mladom populacijom.

Obrazovanje

U gradu se nalaze gimnazija, mješovita srednja škola, te tri osnovne škole. Grad ima bogatu biblioteku, kulturno-umjetničko društvo i književni klub 'ART'.

Zanimljivosti

U okolini Donjeg Vakufa postoji 16 nekropola stećaka, ostaci gotičke bazilike u Oborcima, turbe Torlak Alije u Torlakovcu, a najveći broj kulturno-historijskih spomenika iz rimskog i osmanlijskog perioda nalazi se u Pruscu (4 km od Donjeg Vakufa): tvrđava tj. stari grad koju su započeli Mlečani, a završile Osmanlije, sahat-kula, turbe Hasan Kjafi efendije, turbe Ajvaz-dede i Ajvaz-dedina stijena Ajvatovica u narodu poznata kao mala kjaba, jer predstavlja najveće dovište muslimana u Evropi, a ujedno i najveće tradicionalno okupljalište Bošnjaka.

Sport

Sportski timovi

Poznate ličnosti

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Donji Vakuf". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ a b "Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima". popis.gov.ba. Arhivirano s originala, 19. 9. 2017. Pristupljeno 19. 9. 2017.
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 24. 4. 2016.
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.

Vanjski linkovi