Dnjestar
Dnjestar (ukrajinski: Дністер; rumunski: Nistru) jest velika rijeka u Istočnoj Evropi duga 1.362 km. Treća je najduža rijeka Ukrajine. Izvire ispod ukrajinskih Karpata i osim kroz Ukrajinu teče i kroz Moldaviju odvajajući otcijepljeno području Pridnjestrovlja te do ušća u Crno more ponovo protiče kroz državu u kojoj i izvire.
| Dnjestar | |
|---|---|
 | |
| Države |  Ukrajina Moldavija |
| Dužina | 1362 km |
| Izvor | Ukrajinski Karpati |
| NV izvora | 1.000 m |
| Ušće | kod Odese Crno more |
| Sliv | Crnomorski |
| Prosječni protok | 310 m3/s na ušću |
| Površina sliva | 68.627 km2 |
Porijeklo imena uredi
Ime rijeke Dnjestar dolazi od sarmatske (Iranski jezik) riječi Danu nazdja što znači Bliska rijeka.[1] Starije skitsko ime rijeke bilo je Tiras, a to je značilo Brza.
Geografija uredi
Dnjestar izvire u ukrajinskim Karpatima, na zapadu Ukrajine, pored mjesta Drohobiča blizu granice sa Poljskom, i teče jugoistočno prema ušću u Crnom moru. Jednim dijelom gornjeg toka tvori prirodnu granicu između Ukrajine i Moldavije, nakon toga teče kroz Moldaviju u dužini od 398 km, dijeleći tako Moldaviju od Pridnjestrovlja. Nakon toga Dnjester je ponovno granična rijeka između Ukrajine i Moldavije. U Crno more se ulijeva u Ukrajini, pored grada Odese, i na ušću tvori Dnjestarski liman. Dnjestarski liman je dužine 42,5 km i maksimalne širine 12 km, površine koja varira od 360 do 408 km2, dok prosječna dubina iznosi 1,8 m. Na zapadnoj strani limana nalazi se gradić Belgorod Dnjestrovski a na istočnoj strain grad Ovidiopol. U donjem dijelu toka, desna obala Dnjestra je brdovita i viša od niske lijeve obale. Najvažnije pritoke Dnjestra su rijeke: Reut i Bik. Rijeka Dnjestar faktički predstavlja kraj evroazijske stepe.
Historija uredi
Tokom historijskog doba, za vrijeme kasnog neolita i ranog eneolitika rijeka Dnjestar je bila centar jedne od najnaprednije civilizacije na svijetu. Naime, u to doba na području današnje Ukrajine i Moldavije u periodu između 5300. godine p. n. e. i 2600. godine p. n. e. je postojala kultura nazvana Cucuteni-Tripolie nazvana prema najvećim arheološkim nalazištima Cucuteni i Tripolie. Na tom području otkrivena su mnoga arheološka nalazišta naselja koja su imala i do 15000 stanovnika a prema naučnim istraživanjima pretpostavlja se da su upravo na tom području nastale neke od prvih poljoprivrednih zajednica u historiji.
U antičko doba, Dnjestar je spominjan kao najvažnija rijeka stare Sarmatije, od strane brojnih klasičnih geografa i historičara.
Od 14. vijeka do 1812. godine dio rijeke Dnjestar je formirao istočnu granicu Kneževine Moldavije. Između dva svjetska rata, rijeka Dnjestar je bila dio prirodne granice između Rumunije i bivšeg SSSR-a. Tokom Drugog svjetskog rata, njemačke i rumunske snage borile su se protiv sovjetske crvene armije na zapadnoj obali rijeke.
Nakon raspada bivšeg SSSR-a i proglašenja nezavisnosti Republika Moldavija, područje na istoku Moldavije, između Dnjestra i granice sa Ukrajinom je odbilo lojalnost centralnoj vlasti u Kišinjevu i proglasilo Pridnjestrovsku Moldavsku Republiku sa Tiraspolom kao glavnim gradom. Na moldavskom jeziku ova se regija naziva i Transnistria.
Pritoke uredi
S obzirom na veliki sliv Dnjestar ima mnogo pritoka a neke od njih su (naziv pritoke i dužina u km)[2]:
|
Lijeve pritoke: |
Desne pritoke: |
Reference uredi
- ^ Mallory, J.P. and Victor H. Mair. The Tarim Mummies: Ancient China and the Mystery of the Earliest Peoples from the West. London: Thames & Hudson, 2000. p. 106
- ^ http://www.encyclopediaofukraine.com/pages/D/N/DniesterRiver.htm
Vanjski linkovi uredi
- Međugranični projekt rijeke Dnjestar Arhivirano 18. 8. 2020. na Wayback Machine
- Foto galerija rijeke Arhivirano 2. 4. 2007. na Wayback Machine
| Commons ima datoteke na temu: Dnjestar |