Dezmosom
Dezmosom (grč. δεσμός - desmós = veza + σῶμα - sṓma = tijelo) je kružna formacija na vanjskoj površini plazmaleme koja je povezana sa istom takvom na površini susjednih ćelija.
| Dezmosom (Desmosoma = Macula adhaerens) | |
|---|---|
 | |
 Vanćelijske jezgrene regije sadrže dezmokolin i dezmoglein, a plak sadrži desmoplakin, koji se veže za keratinske intermedijate. | |
| Identifikatori | |
| TH | H1.00.01.1.02015 |
| FMA | 67412 |
| Anatomska terminologija | |
Dezmosom je poznat i kao macula adherens (pl.: maculae adherentes) (latinski za pidržavajuće mjesto ), je ćelijska struktura specijalizirana za međućelijske veze, odnosno njihovu međudobnu adheziju. To je tip spojnog kompleksa, lokaliziran kao tačkasta adhezija, nasumično raspoređena na bočnim stranama plazmamembrane. Desmosomi ostvaruju jedan od jačih tipova međusobne adhezije ćelija i nalaze se u tkivu koje doživljava snažni mehanički stres, poput tkiva srčanog mišića, tkiva mokraćnog mjehura, mukoza i epitella.
Pregled uredi
Sa unutrašnje strane plazmaleme se nalazi se pričvršćujući plak za kojeg se vežu intermedijarni filamenti, koji prave petlju sa intermedijarnim filamentom suprotne strane i ponove se vežu za plak. Time omogućavaju snažnu adheziju susjednih ćelija. Kako se da primijetiti, dezmosomi se nalazi na pojedinim dijelovima bočne strane ćelije i omoužavaju da se sila pritiska ravnomjerno rasporedi. Dezmosomi su veze u međućelijskom prostoru, sastavljene od filamenata koji, u homogenomm rasporedu obrazuju strukturu zvanu međućelijski cement. Sa citosolne strane, na membrane naliježu tzv. dezmosomske kružne ploče, promjera 0,1 - 0,5 nm, debljine 15-20 nm. Dezmosomi su difuzna razmješteni po cijeloj površini ćelijske membrane.
- Hemidesmosomi (grč. ἡμι -hēmi = pola + δεσμός - desmós = veza + σῶμα - sṓma = tijelo) se nalaze između nekih epitelih ćelija i njihove bazalne lamine. Izgledaju kao polovine dezmosoma i vezuju ćeliju za njenu bazalnu laminu. Za razliku od dezmosoma kod kojih u pričvršćujući plak ulaze kadherini kod hemidezmosoma su to integrini, proteini koji služe kao receptori za laminin i kolagen tipa IV.
Historija uredi
Dezmosome je prvi otkrio Giulio Bizzozero, italijanski patolog.[1] On ih je označio kao gusti čvorovi ili "Bizzozerovi čvorovi". Termin "dezmosom" potiče od Josefa Schaffera (1920), prema lat. desmo-, od grčkog desmos = veza, ima značenje vezanja ili povezivanja tankih struktura zajedno. U kombinaciji sa -some, koji dolazi od soma = tijelo, što čini desmosom "vezujućim tijelom".
Također pogledajte uredi
Reference uredi
- ^ Delva, Emmanuella; Tucker, Dana K.; Kowalczyk, Andrew P. (august 2009). "The desmosome". Cold Spring Harbor Perspectives in Biology. 1 (2): a002543. doi:10.1101/cshperspect.a002543. ISSN 1943-0264. PMC 2742091. PMID 20066089.
Vanjski linkovi uredi
| Commons ima datoteke na temu: Dezmosom |
- Histo/practical/epithelium/hp1-13.html}}
- "Ultrastructure of the Cell: microvillous border, Junctional Complex of absorptive epithelium"
- "Ultrastructure of the Cell: microvillous border and Junctional Complex, desmosomes and zonula adhaerens"
- "Ultrastructure of the Cell: cardiac muscle, intercalated disk"