Butina
Butina, but ili bedro – kod čovjeka – je dio tijela između karlice i koljena. Anatomski, to je dio donjih ekstremiteta = natkoljenica. Jedinstvena i jedina kost u butini je butna kost (femur). Ova kost je vrlo gusta i jaka (zbog visokog udjela kortikalne kosti), i formira loptasti nastavak za zglob u kuku i modificira šarkasti zglob koljena.[1][2][3][4]
| But – Bedro (Femur) | |
|---|---|
 Prednji i medijalni aspekt desne muške butine | |
 Poprečni presjek butane sa mišićima i kostima (latinska terminologija). | |
| Identifikatori | |
| TA | A01.1.00.035 |
| FMA | 24967 |
| Anatomska terminologija | |
Struktura uredi
Kosti uredi
Butna kost (femur) je jedina kost j u butini i služi kao mjesto pričvršćivanja svih mišića u bedru. glava femura se zglobljava sa acetabulumom u karličnoj kosti formirajući zglob kuka, dok distalni dio femura artikulira sa tibijom i koljenom u koljenskom zglobu. Većina mjera femura pokazuje da je najsnažnija kost u tijelu. Femur je ujedno i najduža kost u tijelu Femura je kategoriziran kao duga kost i sastoji se od dijafize, osovine (ili tijela) i dva epifize ili ekstremiteta koji se zglobljabvaju sa susjednim kostima u kuku i koljenu.[5]
Mišićni dio uredi
Na poprečnom presjeku, bedro je podijeljena na tri odvojena odjela (lože), podijeljena pomoću ovojnica, od kojih svaka sadrži mišiće. Ove lože koriste femur kao osu, a odvojene su mebranama snažnog vezivnog tkiva (ili pregradama). Svaki od ovih pregrada ima sopstveno napajanje krvilju i inervaciju živcem, a sadrži različite grupe mišića.
- Medijalni odjel natkoljenice, adduktor;
- Zadnja odjel natkoljenice, fleksor, zadnja loža:
- Prednji odjel natkoljenice, ekstenzor.
Prednji odjel butinog mišića uključuje musculus pectineus, musculus sartorius i četiri mišića koje čine musculus quadriceps: musculus rectus femoris, musculus vastus medialis, musculus vastus intermedius i musculus vastus lateralis.
Zadnji dio mišića butine su mišići zadnje lože, koji uključuju musculus semimembranosus, musculus semitendinosus i musculus biceps femoris.
Medijalni prostor su mišići musculus adductor magnus, musculus adductor longus, musculus adductor brevis i musculus gracilis.
Uobičajeno je da se pomenuti mišići butine grupiraju u tri lože:
- prednja loža gdje se nalaze terzijski mišić (m. sartorius) i četvoroglavi bedreni mišić (m. kvadriceps femoris: m. rectus femoris, m. vastus medialis, m. vastus intermedius, m. vastus lateralis);
- unutrašnja loža, u kojoj je pet adduktora (m. adductor magnus, m. adductor longus, m. adductor brevis, m. pectineus i m. gracilis);
- zadnja loža, u kojoj se nalaze tri mišića: dvoglavi butni mišić (m. biceps femoris) polutetivni (m. semitendinosus) i m. semimembranosus.
Snabdijevanja krvlju uredi
Dovod arterijske krvi se odvija preko femoralne i opturatorne arterije. limfni sudovi potpuno prate dovode arterija i odvode u slabinsko limfno stablo, na odgovarajućoj strani, koji se ulijevaju u hilusni rezervoar. Duboki venska sistem bedra se sastoji od femoralne vene, proksimalnog dijela poplitealne vene i raznih manjih sudova; to su mjesta proksimalne duboke venske tromboze. Venae perfortantes spajaju duboki i površni sistem, koji se sastoji od velike safenozne vene (na mjestu proširenih vena).
Klinički značaj uredi
Slabost butine može dovesti do tzv. pozitivnog Goversovog znaka pri fizičkom pregledu.
Dodatne slike uredi
-
Prednji dio butnih mišića iz Grayove Anatomije ljudskog tijela iz 1918. -
Leđni dio butnih mišića zadnjičnog i zadnje femurske regije (Grayov anatomski atlas) -
Poprečni presjek sredine buta -
Poprečni presjek buta -
Također pogledajte uredi
Reference uredi
- ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u:
|author=(pomoć) - ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Bojsen-Møller, Finn; Simonsen, Erik B.; Tranum-Jensen, Jørgen (2001). Bevægeapparatets anatomi [Anatomy of the Locomotive Apparatus] (jezik: Danish) (12th izd.). str. 239–241. ISBN 978-87-628-0307-7.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
Vanjski linkovi uredi
| Thigh na Wikimedia Commonsu. |