Boraginaceae ili oštrolisti ili porodica nezaboravaka, ukljčuje oblike šiblja, drveća i zeljastih biljaka sa ukupno oko 2.000 vrsta u 146 rodova rasprostranjenih širom svijeta.[3][4]

Boraginaceae
(Porodica oštrolista)
Myosotis discolor – Nezaboravak
Myosotis discolor – Nezaboravak
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaAngiosperme
RedBoraginales
PorodicaBoraginaceae
Potporodice:
Rosidae

Prema APG II, Boraginaceae oripada grupi euasterida I grupu, uključujući i redove Gentianales, Lamiales i Solanales, ali da li će jedan od redova biti posebno izdvojen za Boraginales i dalje je neizvjesno. Po starijem Cronquistovom sistemu je uključen u Lamiales, ali je sada jasno da nije sličan drugim porodicama nego što je sa porodicama u nekoliko drugih asteridnih redova. Boraginaceae je parafiletska u odnosu na Hydrophyllaceae, a druga je uključena u bivši sistem APG II. U nekim nedavnim klasifikacijama Boraginaceae je razbijena u nekoliko porodica: Boraginaceae sensu stricto (u užem smislu) , Cordiaceae, Ehretiaceae, Heliotropiaceae, Lennoaceae i Hydrophyllaceae.

Opis uredi

Ove biljke imaju naizmjenično raspoređene listove ili kombinaciju alternativnih i nasuprotnih. Nožoliki listovi obično imaju su uski; mnogi u linearnog ili kopljastog oblika. Oni su glatko oštričaati ili zupčasti, a neki imaju petiole. Većina vrsta ima dvospolne cvjetove, ali neki taksoni su dvospolno dvodomi. Većina imaoprašivanje pomoću himenoptera, kao što su pčele . Većina ima cvasti koje imaju motajući oblik, barem kada su mladi. Cvijet ima obično petodijelnu čašicu. Oblik krunica varira od rotirajuće u obliku zvonaste cjevi, ali generalno ima pet režnjeva. Može biti zelena, bijela, žuta, narandžasta, ružičasta, ljubičasta ili plave. Ima pet prašnika i jedan tučak s jednim ili dva žiga (stigme). Plod je koštunica, ponekad mesnat.[5]

Većina članova ove porodice imaju dlakave listove, po čemu se ponekad nazivaju i hrapavolisti. Grubost listova potiče od cistolita od i silicij-dioksida i kalcij-karbonata. Ove dlake mogu izazvati neželjene reakcije na koži, uključujući svrab i osip u nekih osoba, posebno među ljudima koji redovno rukuju biljkama, kao što su vrtlari. U nekih vrsta, antocijanini uzrokuju da cvjetovi vremenom mijenjaju boju iz crvene u plavu. Ovo je možda znak da za oprašivače da je cvijet star i osiromašen polenom i nektarom.[6]

Dobro poznati članovi porodice uključuju:

Rodovi uredi

[7][8]

Potporodice uredi

Ugrožene i invazijske vrste uredi

Boraginaceae uključuje šest potporodica, u kojima se 18 vrsta kategoriziraju kao ugrožene i tri kao invazivne[9].

Ugrožene vrste

Također pogledajte uredi

References uredi

  1. ^ Angiosperm Phylogeny Group (2009). "An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III" (PDF). Botanical Journal of the Linnean Society. 161 (2): 105–121. doi:10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x. Pristupljeno 4. 2. 2014.
  2. ^ Watson L.; Dallwitz, M. J. (1. 6. 2007). "The families of flowering plants: Leguminosae". Arhivirano s originala, 8. 10. 2017. Pristupljeno 9. 2. 2008.
  3. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
  4. ^ Boraginaceae. Diversityoflife.com.
  5. ^ Watson L., Dallwitz M. J. (1992): Onwards. Boraginaceae Juss. Arhivirano 1. 7. 2005. na Wayback Machine The Families of Flowering Plants. Version: 19 August 2013.
  6. ^ Hess D. (2005): Systematische Botanik. ISBN 3-8252-2673-5.
  7. ^ Diane N. et al. (2002) A systematic analysis of Heliotropium, Tournefortia, and allied taxa of the Heliotropiaceae (Boraginales) based on ITS1 sequences and morphological data. American Journal of Botany, 89 (2): 287-295.
  8. ^ Gottschling M. et al. (2001): Secondary structure of the ITS1 transcript and its application in a reconstruction of the phylogeny of Boraginales. Plant Biology, 3: 629-36.
  9. ^ "Global Species". Arhivirano s originala, 6. 3. 2016. Pristupljeno 24. 1. 2016.

Vanjski linkovi uredi