Bjelaj

naselje u Bosanskom Petrovcu, Bosna i Hercegovina

Bjelaj je naseljeno mjesto u općini Bosanski Petrovac, Bosna i Hercegovina. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 187 stanovnika.[2]

Bjelaj
(naselje)
Naselje Bjelaj sa tvrđavom iznad
Naselje Bjelaj sa tvrđavom iznad
Bjelaj nalazi se u Bosna i Hercegovina
Bjelaj
Bjelaj
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°35′05.7″N 16°11′37.2″E / 44.584917°N 16.193667°E / 44.584917; 16.193667Koordinate: 44°35′05.7″N 16°11′37.2″E / 44.584917°N 16.193667°E / 44.584917; 16.193667
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
Kanton Unsko-sanski
OpćinaBosanski Petrovac
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto96
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj77 250
Pozivni broj(+387) 37
Matični broj105538[1]
Matični broj općine11436

Geografija uredi

Mjesto je smješteno na predjelu gdje se iz Petrovačkog polja, odnosno njegovog dijela Bjelajsko polje, uzdiže planina Čava (dio Osječenice). Udaljeno je 3 km od puta Bosanski Petrovac - Bihać. U Bjelaju su dva vrela, Sinanovac i Madžorac. Sabirna zona ovih vrela je Srt (1042 m.), ogranak Osječenice i zaravan Prhovo, na obodu Bjelajskog polja, ispod Osječenice. Vrela imaju svoje otoke koje se gube u ponorima polja (Keljavac).[3] Iskorišteni su za vodovod kojim se snabdjevaju i okolna sela.

Historija uredi

Stari grad Bjelaj se prvi put spominje 1495. Te godine je počelo njegovo utvrđivanje zbog očekivanih osmanskih napada.[4]

Osmanlije su došli 1573. u Bjelajsko polje radi daljnih napada na Bihać, pa se pretpostavlja da je Bjelaj tada i pao u osmanlijske ruke. Godine 1677. u njemu je bilo 340 vojnika. Gradom je upravljao dizdar. Spominje se još 1699 i 1834 kada su u njemu bila 4 topa. Napušten je 1838.[5]

Nalazi se na kraju polja i imao je odličnu kontrolu Bjelajskog polja. Utvrđeni grad je izgrađen u dvije faze. Južna strana je iz srednjeg vijeka, a na sjevernoj strani su Turci izgradili prostrani obor sa zgradama od drveta i kamena za ljudstvo i ekonomiju.

U gradu nisu nikad vršena arheološka iskopavanja.[6]

Osim starog grada u Bjelaju se nalaze ostaci iz rimskog perioda Crkvine koja sadrži ostatke bogomolje i groblje. Nađeni su razni predmeti od srebra i bronze

U Bjelaju je 1922 rođen Mahmut Ibrahimpašić Mašo, Narodni heroj Jugoslavije. Bio je politički komesar 5. krajiške (kozarske) brigade i na toj dužnosti je poginuo 19. oktobra 1944 u borbama za oslobođenje Beograda. Već u novembru je proglašen narodnim herojem, među prvim partizanskim borcima i jedini sa šireg područja Bjelaja.

Ovdje je 1923. rođen i poznati dječiji pisac Ahmet Hromadžić čija su djela ušla u školsku lektiru nekih evropskih zemalja. Dobitnik je velikog broja književnih nagrada, a kao urednik u izdavačkom preduzeću "Veselin Masleša" osnivač je dječije biblioteke "Lastavica".

1879. godine iz Gospića se u Bjelaj, u zaseok Cimeše doselila jedna porodica Tesla, srodnici naučnika Nikole Tesle koja se kasnije proširila na tri domaćinstva.

Stanovništvo uredi

Sastav stanovništva – naselje Bjelaj
2013.[7]1991.1981.[8]1971.[9]
Osoba96 (100,0%)187 (100,0%)288 (100,0%)355 (100,0%)
Bošnjaci94 (97,92%)176 (94,12%)1237 (82,29%)1285 (80,28%)1
Muslimani1 (1,042%)
Nisu se izjasnili1 (1,042%)
Jugoslaveni6 (3,209%)23 (7,986%)
Srbi5 (2,674%)24 (8,333%)65 (18,31%)
Slovenci3 (1,042%)
Ostali1 (0,347%)2 (0,563%)
Crnogorci3 (0,845%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Bošnjačko stanovništvo se u ovaj kraj u većem broju doselilo nakon uspostavljanja granice na Uni između Austrije i Turske,[10][11] dok se hrišćansko stanovništo (Srbi i Hrvati) znatno doseljavalo nakon 1878. i prelaska Bosne u austrijske ruke.[12]

Privreda uredi

Zbog kraškog karaktera zemljišta zemljoradnja i stočarstvo su na niskom nivou. Sredinom 20. vijeka bilo je počelo površinsko kopanje boksitne rude, ali je zbog neisplativosti rudnik brzo zatvoren.

Poznate ličnosti uredi

Reference uredi

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 2. 9. 2015.
  2. ^ Nacionalni sastav stanovništva, Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine.
  3. ^ PETROVAČKO POLJE –Dr. Rade Davidović, Novi Sad, 1981
  4. ^ "Stari grad Bjelaj (Bilaj) u Bjelaju, općina Bosanski Petrovac". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 3. 2016.
  5. ^ "Hamdija Kreševljaković, STARI BOSANSKI GRADOVI" (PDF). Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 –. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  6. ^ "Husref Redžić: Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini". Sarajevo publishing, Sarajevo 2009. Arhivirano s originala, 23. 4. 2019. Pristupljeno 9. 2. 2017.
  7. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 9. 2015.
  9. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 9. 2015.
  10. ^ "URBANE INTERVENCIJE OSMANSKE VLASTI NA PODRUČJU ZAPADNE BOSNE I PITANJE OSNIVANJA NASELJA BOSANSKI PETROVAC". Mirza Hasan Ćeman, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke), 711.2(497.6 Bosanski Petrovac) “14/19“. Pristupljeno 9. 2. 2017.
  11. ^ Bosanska elita za vrijeme turske vladavine Napisao: Enes Pelidija
  12. ^ "Petar Rađenović: BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO- Antropogeografska ispitivanja". Srpska Kraljevska Akademija u Beogradu 1925. i 1923. Godine. Pristupljeno 9. 2. 2016.

Vanjski linkovi uredi