Bivalvia – u prošlim stoljećima označavane i kao Lamellibranchiata i Pelecypoda, a na bosanskom jeziku školjke ili školjkaširazred morskih I slatkovodnih mehkušaca koji imaju bočno spljošteno tijelo u oklopu koji se sastoji od dva zglobna dijela. Bivalvia kao grupa nemaju glavu i nedostaju im uobičajeni organi mehkušaca, poput radule i odontofora. Uključuju školjke, ostrige, krape i brojne druge porodice koje žive u slanoj vodi, kao i određeni broj porodica slatkovodnih mehkušaca. Većina je se hrami filtracijom hranjivih čestica iz vodenog okruženja. Škrge su evoluirale u ktenidije, specijalizirane organe za ishranu i disanje. Većina školjkaša se zadržava u sedimentima, gdje su relativno sigurni od predatora. Ostali leže na morskom dnu ili se pričvršćuju na stijene ili druge tvrde površine. Neke školjke, kao što su skute i ljuskaste, moguplivati. Brodski crvi prodiru u drvo, glinu ili kamen i žive unutar ovih supstrata.[1]

Bivalvia
(Razred Školjkaši; Vremenski raspon:
Rani kambrijSadašnjost
"Acephala" (Ernst Haeckel, 1904.)
"Acephala" (Ernst Haeckel, 1904.)
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoMollusca
RazredBivalvia
Linnaeus, 1758
Prazna gigantska školjka Tridacna gigas
Prazna školjka Ensis ensis
Četiri filamenta škrga plave dagnje ( Mytilus edulis )
a) dio filamenata koji prikazuju trepljaste interfilamentne spojeve (cj) b) dijagram jednog filamenta sa dvije lamele u intervalima vezanim interlamelarnim spojevima (ilj) i položaj cilijskih interfilamentarnih spojeva (cp)
Margaritifera margaritifera
1 — Zadnja šarka,
2 — Prednja šarka,
3 — Gornja polovina,
4 — Donja polovina,
5 — Izlaz sifona,
6 — Otvor sifona,
7 — Stopalo,
8 — Brava,
9 — Zaokruženje,
10 — Plašt,
11 — Vrh školjke
Školjka venera sa sifonima

Životinjska školjka bivalvija sastoji se od kalcij-karbonata, u dva, obično slična dijela koja se nazivajuvalve. Oni se spajaju duž jednog ruba (zglobna linija) fleksibilnim ligamentom koji je obično u kombinaciji sa isprepletanim "zubima" na svakoj od valve, tvoreći šarku (“baglamu”). Ovakav raspored omogućava da se školjka otvori i zatvori bez odvajanja dviju polovina. Školjka je tipično dvostrano (bilateralno) simetrična, sa šarkama u sagitalnoj ravni. Veličine ljuske odraslih ljuštura variraju, zavisno od grufe, od milimetra do preko metra, ali većina vrsta ne prelazi 10 cm.[2]

Školjke su odavno dio prehrane obalne i priobalne ljudske populacije. Ostrige su uzgajane i u ribnjacima starih Rimljana, a marikultura je u novije vreme postala važan izvor školjki za hranu. Savremeno poznavanje reprodukcijskih ciklusa mehkušaca dovelo je do razvoja mrijestilišta i novih tehnika marikulture. Bolje razumijevanje potencijalnog trovanja školjkama uzimanjem sirovih ili nekuhanih školjki dovelo je do boljeg skladištenja i prerade. Biserne ostrige (zajedničko ime dvije vrlo različite porodice u slanoj i slatkoj vodi) su najčešći izvor prirodnih bisera. Valve školjki koriste se u zanatskim radovima, te za proizvodnji nakita i dugmadi. Također su koristne i kao biosenzori, indikatori u biokontroli zagađenja.

U fosilnim zapisima, bivalve se pojavljuje prvi put u kambriju, prije više od 500 miliona godina. Ukupni broj poznatih živih vrsta je oko 9.200. Svrstavaju se u okviru 1.260 rodova i 106 porodica. Morski školjkaši (uključujući bočatu vodu i estuarijske vrste) predstavljaju otprilike 8.000 vrsta, kombiniranih u četiri potklase i 99 porodica s 1.100 rodova. Najveće današnje morske porodice su Veneridae, s više od 680 vrsta i Tellinidae i Lucinidae, od kojih svaka ima preko 500 vrsta. Slatkovodne školjke uključuju sedam porodica, od kojih je najveća Unionidae, sa oko 700 vrsta.[3][4][5]

Većina školjkaša je razdvojenih spolova a oplodnja je vanjska. Prijenos očinske mtDNK kod školjkaša redovna je pojava, za razliku od ostalih organizama.

Biodiverzitet uredi

Maksimalna veličina odraslih postojećih vrsta školjki kreće se od 0,52 mm u Condylonucula maya,[6] do dužine od 1.532 mm kod Kuphus polythalamia, izduženog "brodskog crva".[7] Međutim, vrsta koja se obično smatra najvećom živom školjkom je divovska školjka Tridacna gigas, koja može narasti do dužine od oko 1.200 mm i težine veća od 200 kg.[8] Najveća poznata izumrla školjka je iz roda Platyceramus čiji su fosili bili dugi i do 3.000 mm.[9]

U svom traktatu iz 2010. godine Compendium of Bivalves, Markus Huber daje ukupan broj živih vrsta školjkaša oko 9.200 u 106 porodica.[10] Huber navodi broj 20.000 živih vrsta, a da neke, koje se često susreće u literaturi, nije moguće provjeriti i prikazuje sljedeću tabelu radi ilustracije poznate raznolikosti:

Podrazredi Natporodice Porodice Rodovi Vrste
Heterodonta 64 (1 slatovodna) &0800800 (16 slatkovodnih) &56005600 (270 slatkovodnih)
Arcticoidea 2 &00066 &001313
Cardioidea 2 &003838 &0260260
Chamoidea 1 &00066 &007070
Clavagelloidea 1 &00022 &002020
Crassatelloidea 5 &006565 &0420420
Cuspidarioidea 2 &002020 &0320320
Cyamioidea 3 &002222 &0140140
Cyrenoidea 1 &00066 (3 slatkovodne) &006060 (30 slatkovodnih)
Cyrenoidoidea 1 &00011 &00066
Dreissenoidea 1 &00033 (2 slatkovodne) &002020 (12 slatkovodnih)
Galeommatoidea oko 4 &0100oko 100 &0500oko 500
Gastrochaenoidea 1 &00077 &003030
Glossoidea 2 &002020 &0110110
Hemidonacoidea 1 &00011 &00066
Hiatelloidea 1 &00055 &002525
Limoidea 1 &00088 &0250250
Lucinoidea 2 &0085oko 85 &0500oko 500
Mactroidea 4 &004646 &0220220
Myoidea 3 &001515 (1 slstkovodna) &0130130 (1 slatkovodna)
Pandoroidea 7 &003030 &0250250
Pholadoidea 2 &003434 (1 slatkovodna) &0200200 (3 slatkovodne)
Pholadomyoidea 2 &00033 &002020
Solenoidea 2 &001717 (2 slatkovodne) &0130130 (4 slatkovodne)
Sphaerioidea (1 slatkovodna) &0005(5 slatkovodnih) &0200(200 slatkovodnih)
Tellinoidea 5 &0110110 (2 slatkovodne) &0900900 (15 slatkovodnih)
Thyasiroidea 1 &0012oko 12 &0100oko 100
Ungulinoidea 1 &001616 &0100100
Veneroidea 4 &0104104 &0750750
Verticordioidea 2 &001616 &0160160
Palaeoheterodonta 7 (6 slatkovodnih) &0171171 (170 slatkovodnih) &0908908 (900 slatkovodnih)
Trigonioidea 1 &00011 &00088
Unionoidea (6 slatkovodnih) &0170(170 slatkovodnih) &0900(900 slatkovodnih)
Protobranchia 10 &004949 &0700700
Manzanelloidea 1 &00022 &002020
Nuculanoidea 6 &003232 &0460460
Nuculoidea 1 &00088 &0170170
Sapretoidea 1 &0005oko 5 &001010
Solemyoidea 1 &00022 &003030
Pteriomorphia 25 &0240240 (2 slatkovodne) &20002000 (11 slatkovodnih)
Anomioidea 2 &00099 &003030
Arcoidea 7 &006060 (1 slatkovodna) &0570570 (6 slatkovodnih)
Dimyoidea 1 &00033 &001515
Limoidea 1 &00088 &0250250
Mytiloidea 1 &005050 (1 slatkovodna) &0400400 (5 slatkovodnih)
Ostreoidea 2 &002323 &008080
Pectinoidea 4 &006868 &0500500
Pinnoidea 1 &00033 (+) &005050
Plicatuloidea 1 &00011 &002020
Pterioidea 5 &00099 &008080

Taksonomija uredi

Razred Bivalvia
Nadred Cryptodonta
Podrazred Heterodonta
Red Myoida
Nadporodica Anomalodesmacea
Nadporodica Gastrochaenoidea
Porodica Gastrochaenidae
Nadporodica Hiatelloidea
Porodica Hiatellidae
Nadporodica Myoidea
Porodica Corbulidae
Porodica Erodonidae
Porodica Myidae
Porodica Spheniopsidae
Nadporodica Pholadoidea
Porodica Pholadidae
Porodica Teredinidae
Red Veneroida
Nadporodica Arcticoidea
Porodica Arcticidae
Porodica Trapezidae
Nadporodica Astartoidea
Porodica Astartidae
Porodica Cardiniidae
Nadporodica Cardioidea
Porodica Cardiidae
Nadporodica Carditoidea
Porodica Carditidae
Porodica Condylocardiidae
Nadporodica Chamoidea
Porodica Chamidae
Nadporodica Corbiculoidea
Porodica Corbiculidae
Porodica Pisidiidae
Nadporodica Crassatelloidea
Porodica Crassatellidae
Nadporodica Cyamioidea
Porodica Cyamiidae
Porodica Neoleptonidae
Porodica Sportellidae
Nadporodica Dreissenoidea
Porodica Dreissenidae
Nadporodica Galeommatoidea
Porodica Galeommatidae
Porodica Lasaeidae
Porodica Leptonidae
Nadporodica Glossoidea
Porodica Glossidae
Porodica Kelliellidae
Porodica Vesicomyidae
Nadporodica Lucinoidea
Porodica Cyrenoididae
Porodica Fimbriidae
Porodica Lucinidae
Porodica Mactromyidae
Porodica Thyasiridae
Porodica Ungulinidae
Nadporodica Mactroidea
Porodica Anatinellidae
Porodica Cardilidae
Porodica Mactridae
Porodica Mesodesmatidae
Nadporodica Solenoidea
Porodica Pharidae
Porodica Solenidae
Nadporodica Tellinoidea
Porodica Donacidae
Porodica Psammobiidae
Porodica Scrobiculariidae
Porodica Semelidae
Porodica Solecurtidae
Porodica Tellinidae
Podrazred Palaeoheterodonta
Red Trigonioida
Porodica Trigoniidae
Red Unionoida
Porodica Etheriidae
Porodica Margaritiferidae
Porodica Mutelidae
Porodica Unionidae
Red Pholadomyoida
Porodica Clavagellidae
Porodica Cleidothaeridae
Porodica Cuspidariidae
Porodica Laternulidae
Porodica Lyonsiidae
Porodica Myochamidae
Porodica Pandoridae
Porodica Periplomatidae
Porodica Pholadomyidae
Porodica Poromyidae
Porodica Thraciidae
Porodica Verticordiidae
Podrazred Protobranchia
Red Nuculoida
Porodica Lametilidae
Porodica Malletiidae
Porodica Neilonellidae
Porodica Nuculanidae
Porodica Nuculidae
Porodica Praenuculidae
Porodica Pristiglomidae
Porodica Siliculidae
Porodica Tindariidae
Porodica Yoldiidae
Red Solemyoida
Porodica Manzanellidae
Porodica Solemyidae
Podrazred Pteriomorphia
Red Arcoida
Porodica Arcidae
Porodica Cucullaeidae
Porodica Glycymerididae
Porodica Limopsidae
Porodica Noetiidae
Porodica Parallelodontidae
Porodica Philobryidae
Red Limoida
Porodica Limidae
Red Mytiloida
Porodica Mytilidae
Red Ostreoida
Porodica Anomiidae
Porodica Dimyidae
Porodica Entoliidae
Porodica Gryphaeidae
Porodica Ostreidae
Porodica Pectinidae
Porodica Plicatulidae
Porodica Propeamussidae
Porodica Spondylidae
Porodica Syncyclonemidae
Red Pterioida
Porodica Isognomonidae
Porodica Malleidae
Porodica Pinnidae
Porodica Pteriidae
Porodica Pulvinitidae

[11]

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ Titlow, B. (2007). Seashells: Jewels from the Ocean. Voyageur Press. str. 29. ISBN 978-0-7603-2593-3.
  2. ^ Dorit, Robert L.; Walker, Warren F. Jr.; Barnes, Robert D. (1991). Zoology. Saunders College Publishing. str. 678. ISBN 978-0-03-030504-7.
  3. ^ Jones, D. S. (1989). "Growth rings and longevity in bivalves". American Conchologist ( ). 17 (1): 12–13. Arhivirano s originala, 7. 8. 2012.
  4. ^ Dorit, Robert L.; Walker, Warren F. Jr.; Barnes, Robert D. (1991). Zoology. Saunders College Publishing. str. 674. ISBN 978-0-03-030504-7.
  5. ^ Morton, Brian. "Bivalve: The respiratory system". Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 8. 7. 2012.
  6. ^ "Condylonucula maya". Extreme bivalves. Arhivirano s originala, 15. 10. 2013. Pristupljeno 19. 4. 2012.
  7. ^ "Book review: Conchologists of America". Arhivirano s originala, 7. 8. 2012. Pristupljeno 19. 4. 2012.
  8. ^ Grall, George. "Giant Clam: Tridacna gigas". National Geographic Society. Arhivirano s originala, 21. 6. 2007. Pristupljeno 24. 6. 2012.
  9. ^ Kauffman, E. G.; Harries, P. J.; Meyer, C.; Villamil, T.; Arango, C.; Jaecks, G. (2007). "Paleoecology of giant Inoceramidae (Platyceramus) on a Santonian (Cretaceous) seafloor in Colorado". Journal of Paleontology. 81 (1): 64–81. doi:10.1666/0022-3360(2007)81[64:POGIPO]2.0.CO;2.
  10. ^ Huber, Markus (2010). Compendium of Bivalves. A Full-color Guide to 3,300 of the World's Marine Bivalves. A Status on Bivalvia after 250 Years of Research. ConchBooks. str. 23. ISBN 978-3-939767-28-2.
  11. ^ ADW

Vanjski linkovi uredi