Bijeli glog ili obični glog (lat. Crataegus monogyna), je najčešća vrsta gloga u Evropi, Sjevernoj Africi i Zapadnoj Aziji. Uspijeva i na brojnim drugim mjestima u svijetu, kao unesena, invazijska vrsta. Plodovi su mu jestivi, cvjetovi se koriste u narodnoj medicini.[1]

Bijeli glog
Crataegus monogyna
Crataegus monogyna
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaMagnoliophyta
RazredMagnoliopsida
RedRosales
PorodicaRosaceae
RodCrataegus
VrstaC. monogyna
Dvojno ime
Crataegus monogyna
Jacq.
Glog u cvijetu (u prirodnom okruženju)

Glog je dikotiledona biljka. Listovi su perasto raspoređeni sa mrežestom nervaturom, stablo je drvenasto, sa pravilno raspoređenim provodnim snopićima. Ova biljka ima neke dijelove stabla koji su preobraženi u bodlje.[2][3]

Do danas je dobijen veliki broj kultivara, koji se koriste u hortikulturi, ali i kao voće.

Postoje i križanci gloga i jarebike (Crataegosorbus"Granatnaja" - u izvedbi ruskog botaničara Ivana Vladimiroviča Mičurina), te gloga i mušmule (Crataegomespilus Dardari ).

Varijeteti i forme uredi

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Crataegus+monogyna PFAF database - Crataegus monogyna
  2. ^ Christensen, Knud Ib (1992). Revision of Crataegus sect. Crataegus and nothosect. Crataeguineae (Rosaceae-Maloideae) in the Old World. American Society of Plant Taxonomists. ISBN 978-0-912861-35-7.
  3. ^ International Plant Names Index[mrtav link]

Vanjski linkovi uredi