Bašćanska ploča

(Preusmjereno sa Baščanska ploča)

Bašćanska ploča datira otprilike iz 1100. godine,[1][2] prvi je spomenik koji sadrži natpis na hrvatskoj varijanti crkvenoslavenskog jezika, i potiče iz crkve svete Lucije u Jurandvoru kod Baške na ostrvu Krku. To su jurandvorski ulomci, jedan nađen u 19. stoljeću i još dva ulomka nađena 1957.

Bašćanska ploča

Značaj uredi

Bašćanska ploča izvorno je bila lijevi plutej, pregrada ili paravan, na crkvenom septumu ili pregradi koja je dijelila redovnički kor od prostora za narod, a svojim osobinama, oblikom, veličinom i ornamentom loze, koji se proteže ivicom ploče, odgovara tipičnim plutejima predromaničkog i romaničkog perioda na hrvatskoj obali. Teška je približno 800 kilograma, visoka 99,5 cm, široka 199 cm, debela od 7,5–9 cm i isklesana je od bijelog krečnjaka.

Datira se u 1100. godinu, a predstavlja značajan izvor za historiju hrvatskog naroda, jezika i razvoj glagoljice. Pokazuje suverenitet hrvatskog kralja Zvonimira kao donatora zemljišnog posjeda na ostrvu; uz jezički i književni, ta ploča ima i historijski značaj zbog prvog spominjanja vladarovog imena na narodnom jeziku - kralj Zvonimir.

Bašćansku ploču pronašao je župnik Petar Dorčić 1851. ugrađenu u pod crkve te upozorio Ivana Kukuljevića Sakcinskog, koji ju je predstavio nauci. Godine 1865. djelomično ju je pročitao krčki kanonik Ivan Crnčić, a potpuno je to učinio 1875. Franjo Rački. Budući da je na nekim mjestima oštećena, postoje i različita čitanja istog teksta. Najpoznatiji istraživači Bašćanske ploče jesu Branko Fučić i Eduard Hercigonja. Stjepan Ivšić nazvao ju je "dragi kamen hrvatskog jezika".

Danas je izložena u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu od 1934, a u crkvi svete Lucije nalazi se njena kopija.

Datiranje uredi

U natpisu na Bašćanskoj ploči navodi se da je kralj Zvonimir darovao zemljište u prošlosti (v dni svoje). Crkva je zidana u vrijeme opata Dobrovita, koji je živio u vrijeme kneza Kosmata, koji je vladao Krajinom, te se to vjerovatno može povezati s vremenom prije mletačke dominacije nad Krkom oko 1116. ili krčkih knezova Frankopana, mletačkih vazala, koji počinju vladati između 1118. i 1139. Dobrovit je vjerovatno postavio pluteje. Postojale su dvije ploče, a od druge su nađeni samo dijelovi.

Uzevši u obzir romanička obilježja same ploče, smrt kralja Zvonimira 1089. i vladavinu nad Krkom, Bašćanska ploča može se datirati u početak 12. stoljeća, odnosno oko 1100. godine.

Sadržaj uredi

  1. Invokacija (zazivanje Boga);
  2. Zapis opata Držihe u prvom licu u kojem tvrdi da je hrvatski kralj Zvonimir poklonio crkvi svete Lucije zemljište, za što navodi svjedoke;
  3. Riječi protiv onih koji bi darovanje negirali;
  4. Obaveza redovnika te crkve da mole za darovaoce i svjedoke;
  5. Zapis opata Dobrovita u prvom licu koji govori da je on sagradio tu crkvu sa svojih devetero redovničke braće za vrijeme kneza Kosmata;
  6. Govori se da su Nikola iz Otočca i sveta Lucija bili ujedinjeni.

Budući da su na Bašćanskoj ploči zapisi dva opata u prvom licu, ona nije nastala u doba djelovanja jednog opata nego se stvaranje vjerovatno razvuklo na duži period.

Jezik uredi

Ploča dokumentira živi hrvatski jezik s natruhama knjiškog crkvenoslavenskog. Čakavica i staroslavenski miješaju se i u gramatici i u leksici.

Pisana je prijelaznim tipom glagoljice, s oble na uglatu, književno stiliziranom čakavštinom s općeslavenskim elementima. Uporedo s glagoljičkim slovima javljaju se i neka latinična i ćirilićna (I, M, N, O, T, V), a isti je slučaj i s drugim hrvatskim spomenicima pisanim glagoljicom iz 11. i 12. stoljeća. Zanimljivo je da počinje slovom A, a završava slovom O, kao alfa i omega (grčko pismo), početak i kraj.

Natpis na Bašćanskoj ploči uredi

Originalni prijepis 13 redaka Bašćanske ploče na latinici, prema Branku Fučiću:

A[ZЪ VЪ IME O]TCA I S(I)NA [I S]V(E)TAGO DUHA AZЪ
OPAT[Ъ] DRŽIHA PISAHЪ SE O LEDI[N]Ě JuŽE
DA ZЪVЪNIMIRЪ KRALЪ HRЪVATЪSKЪ [VЪ]
DNI SVOJĘ VЪ SVETUJu LUCIJu I SV[EDO]-
MI ŽUPANЪ DESIMRA KRЪ[BA]VĚ MRA[TIN]Ъ VЪ L(I)-
CĚ PR(I)BЪNEBŽA [S]ЪPOSL[Ъ] VIN[OD](O)LĚ [ĚK](O)VЪV(Ъ)O-
TOCĚ DA IŽE TO POREČE KLЪNI I BO(G) I BÏ(=12) AP(OSTO)LA I G(=4) E-
VAN(JE)LISTI I S(VE)TAĚ LUCIĚ AM(E)NЪ DA IŽE SDĚ ŽIVE-
TЪ MOLI ZA NE BOGA AZЪ OPATЪ D(O)BROVITЪ ZЪ-
DAH CRĚKЪVЪ SIJu I SVOEJu BRATIJu SЪ DEV-
ETIJu VЪ DNI KЪNEZA KOSЪMЪTA OBLAD-
AJuĆAGO VЪSU KЪRAINU I BĚŠE VЪ TЪ DNI M-
IKULA VЪ OTOČЪCI [SЪ S]VETUJu LUCIJu VЪ EDINO

U prijevodu:

U ime oca i Sina i Svetoga duha. Ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski, u dane svoje svetoj Luciji. Svjedoče mi župan Desimir u Krbavi, Martin u Lici, Piribineg u Vinodolu i Jakov na ostrvu. Ako ko porekne, nega ga prokune Bog i 12 apostola i 4 evanđelista i sveta Lucija. Amen. Neka onaj ko ovdje živi moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit zidah crkvu ovu sa svojih devetero braće u dane kneza Kosmata, koji je vladao cijelom Krajinom. I bijaše u te dane Nikola u Otočcu sa svetom Lucijom zajedno.

Literatura uredi

Pogledati:

  • Bašćanska ploča, Stjepan Ivšić, Omladina, 1940.
  • Ploča nad vratima književnog početka: o devetstotoj obljetnici Bašćanske ploče, Ivo Frangeš, Dubrovnik, 2000.
  • Bašćanska ploča u našoj znanstvenoj literaturi, Milan Moguš
  • Bašćanska ploča, Andre Mohorovičić, Petar Strčić, 1988.
  • Kojim je jezikom pisana Bašćanska ploča?, Stjepan Damjanović, Od fonetike do etike, 2005.
  • Kako je tkan tekst Bašćanske ploče, Mateo Žagar, 1997.
  • Ortografija natpisa Bašćanske ploče, Mateo Žagar, 2000.
  • Reflections of Church Slavonic-Croatian diglossia on the Baška tablet: a new contribution concerning its language and linguistic layers, Amir Kapetanović, Zeitschrift für Slawistik 60/3 (2015.), str. 335–365.

Reference uredi

  1. ^ "Baška Tablet". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 1. 5. 2021.
  2. ^ "THE BAŠKTHE BAŠKA TABLET precious stone of Croatian literacy". line feed character u |title= na mjestu 25 (pomoć)

Vanjski linkovi uredi