Austrijska služba u inozemstvu

Austrijska služba u inostranstvu (njemački: Auslandsdienst Österreichs) je alternativni oblik služenja civilne službe u Austriji, koji se sprovodi u inostranstvu. Vidovi služenja su: Austrijska spomen-služba (njemački: Gedenkdienst), socijalna služba (njemački: Sozialdienst) i mirovna služba (njemački: Friedensdienst). Ideja o osnivanju ovog oblika civilne službe, zasnovana je na njemačkom projektu Aktion Sühnezeichen Friedensdienste (ASF), a inicijator je austrijski politikolog Andreas Maislinger. Ovo je treći i najnoviji vid služenja mladih Austrijanaca i pored služenja obaveznog vojnog roka i civilnog služenja, predstavlja jednu moguću alternativu.

Pečat VÖA

Zakonska regulativa uredi

Austrijski zakon pojam Služba u inostranstvu (njemački: Auslandsdienst, Auslandszivildienst) ne poznaje. Kako se civilno služenje smatra državnom službom na teritoriju Austrije, po § 12b Zakona o civilnom služenju[1] u pravnom smislu ovaj vid ne predstavlja posebnu formu civilnog služenja. Učesnik u inostranoj službi se, kroz ovaj vid služenja oslobađa obaveze služenja u civilnoj službi.[1] Sličan vid civilnog služenje je u Njemačkoj pod nazivom Drugačiji vid služenja (njemački: Anderer Dienst im Ausland (ADiA))

Historija uredi

 
Andreas Maislinger kao ASF-dobrovoljac u Poljskoj (1981)

Krajem 1970-tih Andreas Maislinger[2][3] inicira ozakonjenje ovakvog vida služenja obaveze vojnog roka u Austriji, koja prvenstveno za cilj ima obilježavanje spomena na žrtve holokausta.[4] U televizijskoj emisiji Kreuzverhör, 10. oktobra 1980. godine, na poziv austrijskog novinara Antona Pelinke, Andreas Maislinger je prezentirao svoje koncept služenja u bivšem Koncentracionom logoru Auschwitz.[5] Tadašnji predsjednik Austrije Rudolf Kirchschläger je odbio njegov koncept, riječima:

...jedan Austrijanac nema razloga da se iskupljuje za Auschwitz...

Tek 1995. godine Kirchschläger je priznao pozitivne rezultate i odjek u svijetu o služenju i konceptu Maislingera.[6]

1980/81. Maislinger sa Joachimom Schlörom je radio kao volonter u projektu njemačke ASF, pod vođstvom njemačkih književnika Volker von Törnea i Christopha Heubnera,[7] gdje je Državnom muzeju Auschwitz-Birkenau surađivao i vodio grupe njemačke omladine. Nakon povratka u Austriju, Maislinger je bio ubjeđen, da je ovakav ili sličan vid služenja moguć i u Austriji.[8] Podršku je dobio od Simona Wiesenthala, Teddyja Kolleka[9], Arija Ratha, Herberta Rosenkranza, Gerharda Röthlera i Karla Pfeifera.

Realizacija uredi

U maju 1991. godine, tadašnji austrijski ministar unutrašnjih poslova Franz Löschnak, obavijestio je Andreasa Maislingera pismom[10] da je od strane Austrijske Vlade, moguće službovanje u inostranstvu, kao alternativa za civilno služenje (njemački: Zivildienst), te da se odobravaju potrebna novčana sredstva u okviru Austrijskog ministarstva unutrašnjih poslova. Već 1. septembra 1991. u Državni muzej Auschwitz-Birkenau odlazi prvi obveznik s ciljem njegovanja sjećanja na žrtve holokausta.[11]

Razvoj uredi

U novembru 1997. godine donesena je nova zakonska odredba, kojom se omogućava službovanje u inostranstvu, također za druga dva vida: socijalnu službu i mirovnu službu. Za vrijeme mandata austrijskog ministra unutrašnjih poslova Ernsta Strassera je 2001. godine osnovano udruženje Auslandsdienst-Förderverein,[12] koje je zaduženo za raspodjelu novčanih sredstava nezavisnih organizacija. U međuvremenu je više od 1.100 mladih Austrijanaca iskoristilo ovaj način služenja, te služilo na svih pet kontinenata. Danas je Verein Österreichischer Auslandsdienst (VÖA) jedna od osnovnih organizacija, koja pomaže pri izvođenju služenja Austrijanaca u inostranstvu.[13]

Financiranje uredi

Svakoj organizaciji, Austrijska Vlada odobrava određena novčana sredstva po članku § 12b Zakona o civilnom služenju[1] Svaki obveznik se potpomaže sa maksimalnim iznosom od 9.000 . Moguća je dalja raspodjela sredstava, čime se omogućava većem broju obveznika, učešće u projektu, što, s druge strane, umanjuje iznos podrške na minimalno 4.500 €. Ovom podrškom države omogućava se ovakvo služenje obveznicima, ali se istovremeno ograničava njihov broj.[14]

Vidovi služenja uredi

Spomen služba uredi

Mirovna služba uredi

Socijalna služba uredi

Noseće organizacije § 12b ZDG uredi

Spomen-služba uredi

  • Verein Gedenkdienst
  • Verein Niemals Vergessen
  • Verein Österreichischer Auslandsdienst

Mirovna služba uredi

  • Verein Österreichische Friedensdienste
  • Verein Österreichischer Auslandsdienst

Socijalna služba uredi

  • Allianz für Kinder
  • Bund Evangelikaler Gemeinden in Österreich
  • Concordia Austria, Verein für Sozialprojekte P. Georg Sporschill SJ
  • Eine Welt – Oberösterreichische Landlerhilfe
  • Gesellschaft für Österreichisch – Arabische Beziehungen
  • Guatemala Initiative
  • Horizont 3000
  • Informationsgruppe Lateinamerika
  • Intersol – Verein zur Förderung internationaler Solidarität
  • Jugend Eine Welt – Don Bosco Aktion Austria
  • Verein Österreichischer Auslandsdienst
  • Verein Österreichische Friedensdienste
  • Österreichische Jungarbeiterbewegung
  • Pfarre Frastanz [15]
  • Provinz Österreich der Gemeinschaft der Missionsschwestern vom Kostbaren Blut
  • Unsere kleinen Brüder und Schwestern, Verein zur Unterstützung von Waisenkindern
  • Vides Austria
  • Waldorfbund Österreich

Mjesta službovanja uredi

Trenutno je moguća služba u sljedećim gradovima:[a]

 
Tropenstation La Gamba, Costa Rica
 
Židovski muzej Berlin, Njemačka
 
Spomenik Oradour-sur-Glane, Francuska
 
Oslobađanje KZ Mauthausen, Austrija (1945)
 
Yad Vashem, Israel: Halle der Namen
 
Friedensmuseum Hiroshima, Japan
 
Von Dietmar Schönherr gegründete Casa de los tres mundos, Nicaragua
 
Simon Wiesenthal Center in Los Angeles, USA
 
Museum of Jewish Heritage, New York, USA
 
Virginia Holocaust Museum in Richmond, USA

  Argentina

  • Buenos Aires – Centro de Atención Integral a la Niñez y Adolescencia

  Australija

  Belgija

  Bosna i Hercegovina

  Brazil

  Bjelorusija

  • Minsk – Belarussian Children's Hospice
  • MinskDietski dom no. 6 – Kinderheim no. 6
  • Minsk – Kindergarten for Children with Special Needs

  Bugarska

  Češka

  • Prag – Jüdische Gemeinde

  Čile

  Engleska

  Francuska

  Gabon

  Gvatemala

  Holandija

  Hrvatska

  Indija

  Izrael

  Italija

  Japan

  Kanada

  Kenija

  • Nairobi – Kenia Water for Health Organisation

  Kina

  Kostarika

  Madagaskar

  Meksiko

  Nepal

  • Bandipur – Himalayan Welfare Service Centre of Helpless Children

  Nikaragva

  Njemačka

  Norveška

  • Oslo – Jodisk Aldersbolig

  Pakistan

  • Lahore – SOS children villages Pakistan
  • Lahore – proLoka Pakistan

  Peru

  • Huancayo – Teilorganisation des peruanischen Gesundheitsministerium
  • Lima – Centro de Información y Educación para la Prevención del Abuso de Drogas (CEDRO)

  Poljska

  Rumunija

  Rusija

  Slovenija

  • Ljubljana – Nationalmuseum der Zeitgeschichte

  Švedska

  Turska

  Uganda

  Ukrajina

  • Deutsch-Mokra – Oberösterreichische Landlerhilfe
  • Königsfeld – Oberösterreichische Landlerhilfe
  • Kiew – The Jewish Foundation of Ukraine

  Mađarska

  Sjedinjene Američke Države

Vanjski linkovi uredi

Napomene uredi

Reference uredi

  1. ^ a b c Zakon o civilnom služenju (de)
  2. ^ ["Pressearchiv (de)". Arhivirano s originala, 23. 9. 2015. Pristupljeno 1. 1. 2015. Pressearchiv (de)]
  3. ^ ["Briefarchiv (de)". Arhivirano s originala, 21. 5. 2011. Pristupljeno 1. 1. 2015. Briefarchiv (de)]
  4. ^ „Zivildienst in Holocaust Gedenkstätten“ Arhivirano 28. 1. 2015. na Wayback Machine, Dr. Peter Huemer und Dr. Andreas Maislinger, ORF Moment – Leben Heute, 9. mart 1988. (de)
  5. ^ Andreas Maislinger: „ZIVILDIENST“ in Auschwitz Arhivirano 9. 3. 2001. na Wayback Machine, Stattblatt – Linzer Programm- und Belangzeitschrift 22/1980 (de)
  6. ^ Brief von Dr. Rudolf Kirchschläger an Dr. Andreas Maislinger Arhivirano 29. 10. 2013. na Wayback Machine, Beč 3. februar 1995. (de)
  7. ^ Einsam unter Friedensengeln: Wehrdienstverweigerer Andreas Maislinger lebt alternativen Friedensdienst vor Arhivirano 28. 1. 2015. na Wayback Machine, PROFIL, 12. juli 1982. (de)
  8. ^ „Zivildienst in Holocaust Gedenkstätten“ Arhivirano 28. 1. 2015. na Wayback Machine, Dr. Peter Huemer und Dr. Andreas Maislinger, ORF „Moment – leben heute“, 9. mart 1988. (de)
  9. ^ Teddy Kollek zum Projekt Gedenkdienst Arhivirano 29. 10. 2013. na Wayback Machine, Tiroler Tageszeitung, 12. januar 1993. (de)
  10. ^ Brief von Innenminister Franz Löschnak an Andreas Maislinger Arhivirano 28. 1. 2015. na Wayback Machine, Die GEMEINDE, 22. juli 1991. (de)
  11. ^ Positives Echo auf Österreichs ersten Zivildiener, der in ehemaligem KZ Auschwitz dient Arhivirano 9. 3. 2001. na Wayback Machine, Tiroler Tageszeitung, 12./13. septembar 1992. (de)
  12. ^ Zivildiener: Neuer Verein für Auslandsdienste – „Verein zur Förderung des Auslandsdienstes“ Arhivirano 11. 8. 2014. na Wayback Machine, Der Standard, 5. mart 2001. (de)
  13. ^ ["Službena stranica VÖA (de) (de) (en) (fr) (cs) (it) (pl) (ru) (sl) (se) (tr) (ar) (ja) (ru)". Arhivirano s originala, 13. 11. 2014. Pristupljeno 1. 1. 2015. Službena stranica VÖA (de) (de) (en) (fr) (cs) (it) (pl) (ru) (sl) (se) (tr) (ar) (ja) (ru)]
  14. ^ Der Standard Gerald John: Harter Schnitt bei Gedenkdienst, Der Standard 10. novembar 2010. (de)
  15. ^ Pfarre Frastanz siehe: Auslandsdienst: Südamerika, Asien, Afrika, Abgerufen am 22. Dezember 2010
  16. ^ Erster österreichischer Sozialdiener in Sarajevo (Bosnien-Herzegovina)[mrtav link]


Greška kod citiranja: <ref> oznake postoje za grupu pod imenom "lower-alpha", ali nije pronađena pripadajuća <references group="lower-alpha"/> oznaka, ili zatvarajući </ref> nedostaje