Arginin
Arginin - Arg, R - (2-amino-5-gvanidinovalerijanska kiselina: C6H14N4O2) je uvjetno esencijalna aminokiselina. Na razini molekulske genetike, u strukturi iRNK kontroliraju ga tripleti nukleotida CGU, CGC, CGA, CGG, AGA i AGG.
| Arginin L-Arginin | |
|---|---|
| C(CC(C(=O)O)N)CNC(=N)N | |
| Općenito | |
| Hemijski spoj | Arginin L-Arginin |
| Druga imena | (S)-2-Amino-5-gvanidinopentanska kiselina |
| Molekularna formula | C6H14N4O2 |
| CAS registarski broj | 74-79-3 |
| Kratki opis | Bijeli prah |
| Osobine1 | |
| Rastvorljivost | Rastvorljiv |
| 1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima. | |
U ljudskom organizmu se može sintetizirati ovisno o uzrasnoj dobi i zdravstvenom statusu osobe. Arginin je prvi izolirao švicarski hemičar Ernst Schulze, 1886. godine.[1][2][3]
Arginin je prisutan u mnogim prehrambenim namirnicama, kao što su: čokolada, meso (teletina svinjetina, divljač, morska hrana, perad), mliječni proizvodi, te sjemenke (suncokreta, sezama, bundeve) i sl.
Ova aminokiselina je veoma značajna za ćelijske diobe, zacjeljivanje rana, lučenju amonijaka, otpuštanje hormona, a ima i određena imunološke svojstva.
Također pogledajte uredi
Reference uredi
- ^ Doolittle R. F. (1989): Redundancies in protein sequences, in Fasman, G. D., Prediction of Protein Structures and the Principles of Protein Conformation, New York: Plenum, pp. 599–623, ISBN 0-306-43131-9.
- ^ http://drugsynthesis.blogspot.co.uk/2011/11/laboratory-synthesis-of-l-alanine.html.
- ^ Nelson, David L.; Cox, Michael M. (2005), Principles of Biochemistry (4th ed.), New York: W. H. Freeman, pp. 684–85,ISBN 0-7167-4339-6.
Vanjski linkovi uredi
| Commons ima datoteke na temu: Arginin |