Aponeuroza
Aponeuroze (grč. απο – apo = dalje, od + νευρον, "sinepos" = vrpca, žila, tetiva) su slojevi ravnih širokih tetiva. Imaju sjajne, bjelkasto-srebrene boje, su histološkom sličnošću sa tetivama, a vrlo rijetko sa krvnim sudovima i živcima. Kada se seciraju, aponeuroze su papiraste i oljuštene po sektorima. Primarna područja sa debelim aponeurozuama su u njihovoj trbušnoj regiji, leđnoj slabinskoj, ventrikulusnoj u ptica, dlanskoj i tabanskoj regiji. Njihova primarna funkcija je da spoje mišiće i dijelove tijela gdje mišići djeluju, bilo da je to kost ili mišić.[1][2][3]
| Aponeuroza | |
|---|---|
 Slabinska aponeuroza vidljive projekcije mužjaka, koja je kreirana na VH-disektoru | |
| Detalji | |
| Latinski | Aponeurosis |
| Identifikatori | |
| Gray's | p.376 |
| TA | A04.0.00.047 |
| FMA | 9722 |
| Anatomska terminologija | |
Anatomija uredi
Prednje trbušne aponeuroze uredi
Prednje trbušne aponeuroze nalaze se na samoj površni mišića musculus ractus abdominis. Granice su im mišići musculus obliquus externus, musculus pectoralis i musculus latissimus dorsi.
Zadnje slabinske aponeuroze uredi
Zadnje slabinske aponeuroze nalaze se na vrhu od epaksijalnih mišića grudnog koša, musculus multifidus spinae i musculus sacrospinalis.
Dlanski i tabanske aponeuroze i ekstenzorna napa uredi
Dlanske aponeuroze javljaju se na dlanovima šaka. Ekstenzorne nape su aponeuroze na poleđini prstiju.
Tabanske aponeuroze nalaze se na tabanskom dijelu stopala. Protežu se od petne kvrge, pa se zatim razilaze da bi se povezale sa kostima, ligamenatima i dermisom kože oko distalnog dijela metatarzusnih kostiju.
Prednje i zadnje međurebarne membrane uredi
Prednje i zadnje međurebarne membrane su aponeuroze između rebara i predstavljaju nastavke vanjskih i unutrašnjih međurebarnih mišića.
Aponeuroza vlasišta uredi
Aponeuroza (ili galea aponeurotica) je tvrdi sloj gustog vlaknastog tkiva, od musculus rontalis (sprijeda) do musculus occipitalis (pozadi).
Lepezasti mišići i aponeuroze uredi
Lepezasti mišići, u kojima su mišićna vlakna orijentirana pod uglom na liniju djelovanja, obično imaju dvije aponeuroze. Međusobno ih povezuju mišićna vlakna, a svaka aponeuroza je u tetivi koja se veže za kost na polazištu ili insercijskom mjestu.
Funkcija uredi
Kao i tetive, aponeuroze se vežu za lepezaste mišiće, tako da se mogu istezati i ustezati snagom mišićne kontrakcije, apsorbirajući odgovarajuću količinu energije.[4]
Također pogledajte uredi
Reference uredi
- ^ McCracken, Thomas (1999). New Atlas of Human Anatomy. China: Metro Books. str. 78–79. ISBN 1-5866-3097-0.
- ^ Guyton, A.C. & Hall, J.E. (2006) Textbook of Medical Physiology (11th ed.) Philadelphia: Elsevier Saunder ISBN 0-7216-0240-1
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Azizi, Emanuel; Roberts, Thomas J. (2009). "Biaxial strain and variable stiffness in aponeuroses". The Journal of Physiology. 587 (17): 4309–18. doi:10.1113/jphysiol.2009.173690. PMC 2754367. PMID 19596897.
Vanjski linkovi uredi
| Commons ima datoteke na temu: Aponeuroza |