Aerodrom "Franjo Tuđman"

Aerodrom "Franjo Tuđman"[1] jedan je od devet aerodroma u Hrvatskoj.

Aerodrom "Franjo Tuđman"
Zračna luka "Franjo Tuđman"
IATA: ZAG – ICAO: LDZA
Općenito
VrstaCivilni aerodrom
VlasnikRepublika Hrvatska 55%, Grad Zagreb 35%, Zagrebačka županija 5%, Grad Velika Gorica 5%.
OperatorMeđunarodna zračna luka Zagreb d.o.o.
Poslužuje gradZagreb, Hrvatska
LokacijaPleso, Velika Gorica
Visina108 m
Koordinate45°44′35″N 016°04′06″E / 45.74306°N 16.06833°E / 45.74306; 16.06833
Veb-sajtSlužbena stranica
Pista
Broj Dužina (m) Površina
05/23 3.251 asfalt
Statistika (2022)
Broj putnika3.124.605
Broj slijetanja42.310

Historija uredi

Aerodrom Črnomerec uredi

1909. godine grad Zagreb dobio je svoj prvi aerodrom na Črnomercu. Poznati izumitelj, inženjer Eduard Slavoljub Penkala izgradio je pored travnate uzletno-sletne staze hangar u kojem je konstruisao prvi avion u Hrvatskoj. 23. juna 1910. godine njegov mehaničar Dragutin Novak uzlijeće s Penkalinim avionom i ulazi u historiju kao prvi hrvatski pilot. Kasnije, avion se, prilikom jednog Novakovog leta 20. oktobra 1910. godine, oštetio i Penkala je odustao od daljih istraživanja.

Aerodrom Borongaj uredi

Prvi aerodrom sa svim potrebnim objektima za slijetanje i uzlijetanje izgrađena je na Borongaju, kraj istoimenog ranžirnog kolodvora, tada 6 km udaljenom od samog grada. 15. februara 1928. godine otvara se prva zračna linija između Zagreba i Beograda. Te je godine prevezeno 1.322 putnika i 10 tona tereta. Već sljedećih godina otvaraju se domaće linije koje Zagreb povezuje s Dubrovnikom, Ljubljanom, Splitom, Sarajevom i ostalim gradovima bivše Jugoslavije, te i ostale međunarodne linije s Grazom, Klagenfurtom, Bečom, Pragom, Budimpeštom, Trstom i Milanom.

Aerodrom Borongaj korištena je i za civilni zračni saobraćaj i za vojne potrebe. Početkom Drugog svjetskog rata prestaje civilni zračni saobraćaj i aerodrom se koristi isključivo u vojne svrhe.

Aerodrom Lučko uredi

Poslije Drugog svjetskog rata postupno se obnavlja zračni saobraćaj, a koristi se Aerodrom Lučko koji ima travnatu uzletno-sletnu stazu i betonsku platformu za parkiranje aviona. Na Lučko tada slijeću avioni mase do 15 tona. Radi travnate uzletno-sletne staze i slabe navigacione opreme aerodrom Lučko nije mogla pratiti nagli razvoj avijacije. Na zahtjev tadašnje Uprave za civilnu avijaciju nađena je nova lokacija – Pleso.

Aerodrom Zagreb uredi

1959. godine na Plesu je izgrađena putnička zgrada i platforma i te se u jesen iste godine otvara civilni zračni saobraćaj. Aerodrom Lučko od tada služi i za sportsku avijaciju. Upis preduzeća u osnivanju za aerodromske usluge, pod nazivom "Zrakoplovna luka Zagreb" u sudski registar bio je 6. novembra 1961. godine. Nakon konstituisanja, Aerodrom Zagreb započinje radom 20. aprila 1962. godine. Betonska uzletno-sletna staza bila je dugačka 2.500 m, a putnički terminal imao je 1.000 m2. Platforma je mogla primiti pet manjih aviona. U godini osnivanja preko Aerodroma Zagreb prošlo je 78.041 putnika, 633 tone tereta u 5.206 rotacija aviona.

1966. godine izgrađena je nova putnička zgrada s 5.000 m2, obnovljena je i produžena uzletno-sletna staza na 2.860 m, a platforma je proširena na 60.000 m2. Izgrađena je i nova upravna zgrada s kontrolnim tornjem. Te godine mijenja se i naziv u "Aerodrom Zagreb".

Sljedeća veća obnova bila je 1974. godine, kada je Aerodrom Zagreb bio zatvoren radi obnove dva mjeseca. Uzletno-sletna staza je rekonstruisana i produžena na 3.259 m, obnovljeni su radio-navigacioni uređaji i modernizirana oprema.

Radi učestalog povećanja saobraćaja 1984. godine godine ulazi se u još jednu fazu nadogradnje postojećih objekata, ali i izgradnju novih. Te godine puštena je u rad Carinska ispostava i međunarodna špedicija, cargo terminal i nova vatrogasna stanica. Dograđena je i putnička zgrada na ukupnu površinu od 11.000 m2. 1986. godine dograđena je i platforma za dodatnih 30.000 m2 i obnovljena rulna staza.

Vojna zračna baza uredi

Na istočnom dijelu Aerodroma Zagreb je i dom 91. zračne baze Pleso, koja u svom sastavu, osim transportnih aviona i helikoptera na raspolaganju ima i jednu eskadrilu lovaca MiG-21bis D. Tamo se nalazi i Zapovjedništvo Hrvatske ratne avijacije i protivzračne odbrane.

Izgradnja novog terminala uredi

2. augusta 2007. godine postignut je dogovor između hrvatskog premijera i zagrebačkog gradonačelnika da će Vlada i Grad Zagreb sufinancirati izgradnju novog putničkog terminala na Aerodromu Zagreb. Novi terminal na oko 65.600 m2 mogao bi primiti oko 3,3 miliona putnika godišnje. Putnička zgrada imala bi u početku 11 avio-mostova.

Kompanije i destinacije uredi

Cargo uredi

Charter Letovi uredi

Galerija slika uredi

Reference uredi

  1. ^ "Zračna luka Zagreb". www.croatianairports.com. Arhivirano s originala, 28. 6. 2017. Pristupljeno 7. 6. 2017.

Vanjski linkovi uredi