AVNOJ je skraćenica od Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije.

Muzej AVNOJ-a, Jajce

Prvo zasjedanje AVNOJ-a uredi

Osnivačko i prvo zasjedanje AVNOJ-a održano je 26. i 27. novembra 1942. u Bihaću.[1][2] AVNOJ je konstituiran kao općenacionalno i općepolitičko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta.[3]

Drugo zasjedanje AVNOJ-a uredi

Na Drugom zasjedanju AVNOJ-a 29. i 30. novembra 1943. u Jajcu donesena je odluka o obrazovanju Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije, s funkcijama privremene vlade.[4] Odobren je nacrt ustava o uređenju buduće Jugoslavije na federativnoj i demokratskoj osnovi, uz priznavanje prava svim njenim narodima.[5] Tako je rođena nova jugoslavenska država. Zasjedanju AVNOJ-a prisustvovala su 142 delegata. Odlučeno je da će o uređenju buduće države odlučiti njeni narodi nakon rata.[3]

Treće zasjedanje AVNOJ-a uredi

Treće zasjedanje AVNOJ-a održano je od 7. do 10. augusta 1945. u Beogradu. AVNOJ se konstituirao kao privremena narodna skupština sa zadatkom da pripremi Ustavotvornu skupštinu. Novembra 1945. održani su izbori za Ustavotvornu skupštinu. Lista Narodnog fronta dobila je 96% glasova. Narodna skupština je 29. novembra 1945. proglasila Federativnu narodnu republiku Jugoslaviju (FNRJ). Jugoslavija je postala federativna zajednica 6 republika.

Također pogledajte uredi

Literatura uredi

Reference uredi

  1. ^ "Izvještaj Operativnog štaba NOP i DV za Bosansku krajinu od 4. novembra 1942. god. Vrhovnom štabu NOP i DVJ o gubicima neprijatelja u borbama za Bihać i o rasporedu i zadacima jedinica poslije oslobođenja Bihaća". Hajro Kapetanović, BIHAĆKA REPUBLIKA, Zbornik radova II Izd. Muzeja Avnoja i Pounja, 1965. Pristupljeno 9. 2. 2016. line feed character u |work= na mjestu 56 (pomoć)
  2. ^ "U Drinićima ispod Klekovače (Povratak u Krajinu)". Vladimir Dedijer: DNEVNIK 1941-1944, knjiga I. Arhivirano s originala, 7. 2. 2018. Pristupljeno 9. 2. 2018.
  3. ^ a b "DOKUMENTA PRVOG I DRUGOG ZASEDANJA AVNOJ-a" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 13. 7. 2018. Pristupljeno 9. 2. 2017.
  4. ^ "Enver Redžić: Bosnia and Herzegovina in the Second World War". Pristupljeno 9. 2. 2018.
  5. ^ "Marko Attila Hoare: Bosnian Muslims in the Second World War: A History". Oxford University pres, 2013. Pristupljeno 9. 2. 2016.

Vanjski linkovi uredi