Županije u Mađarskoj

Mađarska se administrativno dijeli na 20 upravnih jedinica, od kojih su njih 19 županije (mađ. megyék, jednina: megye) i na glavni grad (mađ. főváros): Budimpeštu. Ove administrativne jedinice se dalje dijele na mikroregije (mađ. kistérségek) kojih je 173 dok je glavni grad Budimpešta samostalna mikroregija. 23 grada imaju županijska prava (mađ. megyei jogú városok, jedn.: megyei jogú város), pa se ponekad nazivaju i urbane županije. Mjesne vlasti tih gradova imaju proširene ovlasti ali još uvijek ne predstavljaju nezavisne teritorijalne jedinice.

Spisak županija uredi

Ime županije Sjedište Površina
(km2)
Br. stanovnika Gustoća
naseljenosti
Gradovi/
sela
 
Bačko-kiškunska Kečkemet 8445 541.584 64 119
Baranjska županija Pečuh 4430 402.260 91 301
Bekeška županija Békéscsaba 5631 392.845 70 75
Bila[1] Stolni Biograd[1] 4359 428.579 98 108
Boršod-abaújsko--zemplénska Miskolc** 7247 739.143 102 355
Čongradsko-čanadska Segedin 4263 425.785 100 60
Đursko-mošonjsko-šopronska Đura 4208 440.138 105 182
Hajdu-biharska Debrecen 6211 550.265 89 82
Heveška Eger 3637 323.769 89 119
Jaziško-velikokumansko-szolnočka[2] Szolnok 5582 413.174 74 75
Komoransko-ostrogonska Tatabánya 2265 315.886 139 76
Nogradska Salgótarján 2546 218.218 86 129
Peštanska Budimpešta 6393 1.124.395 176 186
Szabolčko-szatmársko-bereška[2] Nyíregyháza 5936 583.564 98 228
Šomođska* Kapošvar 6036 334.065 55 244
Tolnanska Seksar 3703 247.287 67 108
Vesprimska Vesprim 4493 368.519 82 217
Zalska Jegersek 3784 269.705 78 257
Željezna Sambotel 3336 266.342 80 216

Napomene:

  • stariji naziv: "Šimeška županii komitat[3]

**Stariji oblik "Miškovac" [4]

Pet je gradova sa komitatskim pravima, ali koji su i sjedišta drugih komitata:

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ a b "Hrvatski glasnik br.34" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 21. 7. 2011. Pristupljeno 29. 10. 2012.
  2. ^ a b OKTATÁSI ÉS KULTURÁLIS MINISZTÉRIUM - FÖLDRAJZ HORVÁT NYELVEN KÖZÉPSZINTŰ ÍRÁSBELI VIZSGA
  3. ^ Povijesni prilozi, Vol.29 No.29 Prosinac 2005. Hrvoje Petrić: Neki aspekti odnosa ljudi i okoliša na granici habsburškog i osmanskog imperijalnog sustava u ranome novom vijeku: na primjeru koprivničkog područja u 16. i 17. stoljeću
  4. ^ (en) [1][mrtav link] Dunja Brozović-Rončević: The use of exonyms in Croatia
  5. ^ Hrvatski glasnik br.5/2006.[mrtav link] Bal u Andzabegu

Vanjski linkovi uredi