Razlika između verzija stranice "Rigel"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
JAnDbot (razgovor | doprinosi)
m robot Mijenja: sr:Ригел
m robot Dodaje: eu:Rigel; kozmetičke promjene
Red 6:
| Sazviježđe = [[Orion]]
| Rektascenzija = 5<sup>o</sup>14<nowiki>'</nowiki>32,272<nowiki>''</nowiki>
| Deklinacija = &minus;8−8<sup>o</sup>12<nowiki>'</nowiki>5,91<nowiki>''</nowiki>
| Vidljivi sjaj = 0,18
| Spektralna klasa = B8Iab
| B-V-indeks = &minus;0−0,03
| U-B-indeks = &minus;0−0,66
| Varijabilnost = malo iregularna
| Radijalna brzina = 20,7
| Udaljenost SG = 773±130
| Udaljenost Par = 237±40
| Apsolutni sjaj = &minus;6−6,7
| V-RA = 1,87±0,77
| V-DE = -0,56±0,49
Red 37:
'''Rigel''' (''β Orion'') je najsjajnija zvijezda u [[sazviježđe|sazviježđu]] [[Orion (sazviježđe)|Orion]] i šesta po sjajnosti zvijezda na nebu. Njegova vidljiva magnituda sjaja iznosi 0,18. Iako je označen sa ''beta'', gotovo uvijek je sjajniji od ''alfa'' Oriona - [[Betelgez]].
 
== Fizikalne osobine ==
 
Mjerenjem [[paralaksa|paralakse]] ne može se sa sigurnošću utvrditi udaljenost Rigela od Zemlje. Spektroskopska mjerenja pokazuju da se Rigel nalazi na udaljenosti između 700 i 900 [[svjetlosna godina|s.g.]], dok po Hipparcosu ta udaljenost iznosi oko 773 svjetlosne godine (237 [[parsek]]a) sa procijenjenom standardnom greškom od 19%. Rigel spada u klasu B8Iab tzv. ''supergigant''. Masa mu je oko 17 puta veća od [[Sunce|Sunca]], a od njega ima oko 40.000 puta veći [[luminozitet]].<ref>[http://www.astro.uiuc.edu/~kaler/sow/rigel.html James Kaler, "Rigel"]</ref> Rigel spada u red najsjajnijih zvijezda našeg lokalnog regiona [[Miječni put|galaksije]], najbliža sjajna zvijezda Rigelu je [[Deneb]], koji je udaljen oko 3300 s.g. (1000 parseka) a nalazi se u Orionovoj "''ruci''".
Red 44:
 
[[Datoteka:Rigel blue supergiant.jpg|thumb|200px|Umjetničko viđenje Rigela sa udaljenosti od 1 [[Astronomska jedinica|aj]]]]
Rigel je neznatno varijabilan, na nepravilan način koji je karaktrističan za zvijezde supergigante. Njegova magnituda varira unutar 22 do 25 dana između 0,03 i 0,3. Zbog varijabilnosti glavne zvijezde u sistemu (Rigel je trojna zvijezda), nekad se razmatra postojanje i četvrte zvijezda u sistemu, mada je moguće da je to rezultat fizičkog pulsiranja površine Rigela A.<ref name="Burnham">Robert Burnham Jr.: ''Burnham's Celestial Handbook'', New York, Dover Publications Inc., [[1978]], str. 1300, ISBN 9780486235684978-0-486-23568-4</ref>
 
=== Spektroskopija ===
 
Provedene studije koje su ispitivale Hα linije, pokazuju veoma veliku paletu konfiguracija. One idu od velike emisije do velike [[apsorpcija|apsorpcije]]. U toku su studije koje trebaju pokazati da li u tim konfiguracijama postoje pravilnosti.
Red 52:
Rigel je okružen ljuskom ispuštenih [[gas]]ova, za koje se smatra da su nastali zbog njegovog pulsiranja, zvjezdanog ''vjetra'' ili nečeg trećeg. Ova pojava nije do kraja razjašnjena.<ref name="Jedicke">Jedicke and Levy, 53.</ref>
 
== Sistem ==
Još od [[1831]] je poznato da je Rigel vizualni binarni sistem, koji je prvi izmjerio [[Friedrich Georg Wilhelm von Struve]]. Iako Rigel B i nije toliko slabog sjaja sa magnitudom od 6,7; njena blizina glavnoj zvijezdi - Rigelu A koji je preko 500 puta sjajniji - predstavlja veliku prepreku u njegovom posmatranju putem manjih [[teleskop]]a.<ref name="Burnham">Burnham, 1300.</ref> Procjenjuje se da je Rigel B udaljen od matične zvijezde preko 2.200 astronomskih jedinica. Ne čudi činjenica da između njih nema znakova orbitalnog kretanja iako se čini da obje zvijezde dijele isto relativno kretanje u odnosu na okolne zvijezde.<ref name="Burnham">Burnham, 1300.</ref><ref name="Jedicke">Jedicke and Levy, 50-1.</ref>
 
Red 59:
Krajem [[19. vijek|19.]] i početkom [[20. vijek]]a vodila se polemika o mogućoj vizualnoj binarnosti Rigela B. Određeni broj astronoma je tvrdio da se može vidjeti dvije zvijezde, dok su drugi to opovrgavali. Posmatranja od tada su potpuno isključila mogućnost da se vizuelno dokaže postojanje stvarnog binarnog pratioca Rigela B.<ref name="Burnham">Burnham, 1300-1.</ref><ref name="Jedicke">Jedicke and Levy, 52.</ref>
 
== Etimologija i kulturološka značajnost ==
Ime zvijezde potiče od njene lokacije unutar sazviježda Oriona. Na [[arapski jezik|arapskom]] puni naziv bio mu je ''Ridžl Džauza al-Jusra'', doslovno ''Lijeva noga centralnog (sazviježđa)''. Drugo arapsko ime je '''{{Arapsko pismo|رجل الجبار|ar}}''' - ''Ridžl-Džabar'' ("Noga velikog diva", "osvajača"), što je izvor druge varijante imena Rigela - Aldžebar ili Eldžebar, mada se ove varijante rjeđe koriste.
 
Također je poznat i kao 参宿七 (''Šenksiu Ki'', "Sedma od tri zvijezde") kod [[Kinezi|Kineza]]. Ova [[matematika|matematička]] ''nelogičnost'' je iz razloga što je prvobitni naziv zviježđa Oriona uključivao samo tri zvijezde (u "pojasu" Oriona), a kasnije su dodane još četiri zvijezde u ovo sazviježđe ali je naziv "tri zvijezde" ostao. U [[more|pomorskoj]] [[navigacija|navigaciji]], Rigel je jedna od najvažnijih navigacijskih zvijezdi, jer je veoma sjajna, veoma lahko se može locirati te je vidljiva sa gotovo svih [[geografska širina|geografskih širina]].
 
== Reference ==
{{reference}}
 
== Vanjski linkovi ==
*[http://www.alcyone.de/SIT/bsc/bsc_search.html Katalog sjajnih zvijezda]
*[http://www.astro.uiuc.edu/~kaler/sow/rigel.html Rigel]
Red 83:
[[eo:Riĝelo]]
[[es:Rigel]]
[[eu:Rigel]]
[[fa:پای شکارچی]]
[[fi:Rigel]]