Razlika između verzija stranice "Aspirin"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 101:
Od 50% do 80% salicilata u krvi se veže uz bjelančevine dok ostatak ostaje aktivan, u ioniziranom stanju; vezivanje uz bjelančevine je zavisno od koncentracije. Zasićenost vezivnih mjesta daje više slobodnih salicilata te se time povećava otrovnost. Zapremina distribucije u organizmu iznosi 0,1 do 0,2 l/kg. Acidoza povećava zapreminu distribucije jer se time olakšava ulazak salicilata u tkiva.<ref name="Levy">G Levy, Tsuchiya, T (1972): ''Salicylate accumulation kinetics in man'', New England Journal of Medicine, vol. 287, 9. izd., str. 430–2</ref> Oko 80% terapeutske doze salicilne kiseline se metabolizira u [[jetra|jetri]].
 
Konjugacijom sa glicinom formira se saliciluronska kiselina ((2-hidroksibenzamido)acetatna kiselina) a sa [[glukuronska kiselina|glukuronskom kiselinom]] salicil-acil i fenolski glukuronid. Ovi metabolički putevi imaju dosta ograničeni kapacitet. Manje količine salicilne kiseline se također hidroksiliraju u gentisinsku kiselinu. Sa velikim dozama salicilata, [[kinetika]] se mijenja iz prvog reda u nulti red, onako kako metabolički putevi postaju zasićeni a izlučivanje preko [[bubreg]]a postaje sve važnije.<ref name="Levy">Levy</ref>
 
Acetilsalicilna kiselina, kao i svi salicilati, uglavnom se izlučuje iz organizma renalnim putem (preko bubrega) i to 75% u vidu [[saliciluronska kiselina|saliciluronska kiseline]], 10% kao slobodna salicilna kiselina, 10% kao salicilni fenol, 5% kao acil glukuronidi i manji dio (manje od 1%) kao [[gentisinska kiselina]]. Kada se koriste manje doze aspirina (manje od 250&nbsp;mg kod odrasle osobe), svi [[metabolizam|metabolički]] putevi funkcionišu prvim redom kinetike, uz poluvrijeme eliminacije od 2 do 4,5 sata.<ref name="Hartwig">Otto Hartwig (1983): ''[http://www.amjmed.com/article/0002-9343(83)90230-9/abstract Pharmacokinetic considerations of common analgesics and antipyretics]'', American Journal of Medicine, vol. 75, izd. 5A, str. 30–7</ref> Kada se primijene veće doze salicilata (veće od 4g), poluvrijeme eliminacije postaje mnogo duže (15 do 30 sati)<ref name="Chyka2007">Chyka PA, et al. (2007): ''Salicylate poisoning: an evidence-based consensus guideline for out-of-hospital management'', Clin Toxicol (Phila), vol. 45, 2. izd., str. 95–131</ref> jer se metabolički putevi biotransformacije zasićuju kojima se formira salicilurična kiselina i salicilni fenoli.<ref>Prescott LF, Balali-Mood M, Critchley JA, Johnstone AF, Proudfoot AT (1982): ''[http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?artid=1500395 Diuresis or urinary alkalinisation for salicylate poisoning?]'', Br Med J (Clin Res Ed), vol. 285, 6352 izd., str. 1383–6</ref> izlučivanje putem bubrega (renalno) postaje veoma bitna kada metabolički putevi postanu zasićeni, jer su ekstremno osjetljivi na promjene u [[pH]] vrijednosti [[urin]]a. Studija pokazuje da se bubrežna funkcija pojačava od 10 do 20 puta kada se pH vrijednost urina poveća sa 5 na 8. Korištenje urinarne alkanizacije se bazira na ovom specifičnom aspektu izlučivanja salicilata.<ref name="EmergMed2002-Dargan">Dargan PI, Wallace CI, Jones AL. (2002): ''An evidenced based flowchart to guide the management of acute salicylate (aspirin) overdose'', Emerg Med J, vol. 19, 3. izd., str. 206-9</ref>