Razlika između verzija stranice "Lebring-Sankt Margarethen"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova strana: {{Infokutija naselje/Austrija |Grb = Lebring - Sankt Margarethen.jpg |geog_širina = 46.863611 |geog_dužina = 15.527777 |ImeSrednjeg... |
No edit summary |
||
Red 30:
[[Datoteka:Lebring-Sankt Margarethen im Bezirk LB.png|Položaj općine Lebring-Sankt Margarethen u okrugu Leibnitz|300px|thumb]]
'''Lebring-Sankt Margarethen''' je [[općina]] sa ''markt'' statusom u [[okrug]]u [[Leibnitz (okrug)|Leibnitz]] u [[Austrija|austrijskoj]] saveznoj pokrajini [[Štajerska|Štajerskoj]]. Nalazi se četiri kilometra od [[Wildon]]a i osam kilometara od [[Leibnitz (grad)|Leibnitza]]
==Katastarske općine==
Red 36:
Katastarske općine su Lebring, St. Margarethen bei Lebring i Bachsdorf.
==Historija
Prvo pominjanje ovog područja, mada nepouzdano, smatra se 1066. godine. Izgradnjom crkve svete Margarete koja je 1136. godine prešla u vlasništvo samostana [[Suben (samostan)|Suben]] je prvo potvrđeno pismeno smpominjanje Lebringa. Kao najjužnija crkvena općina biskupije [[Seckau]], Sankt Margarethen se spominje kao ''iuxta Wildoniam'' 1218/19. godine. Crkvena općina zauzima područja Lebringa i St. Margarethena, te je sve do reforme 1784. godine od strane [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]] upravljana iz samostana.
U mjestu se 1896. godine osniva dobrovoljno vatrogasno društvo, a 1899. godine i poslovnica banke. 1902. godine osniva se firma ''Elektrizitätswerks Lebring'', koja ima za cilj izgradnju hidrocentrale na [[Mura|Muri]] i elektrifikaciju područja. Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] izgrađuje se naselje sa stotinama baraka koje su služile u vojne svrhe i smještaj rezervnog bataljona [[Druga bosansko-hercegovačka pješadijska regimenta|Druge bosansko-hercegovačke pješadijske regimente]]. Drugi dio je korišten kao logor za ratne zarobljenike. Danas se u Lebringu nalazi vojno groblje na kojem je sahranjeno 805 poginulih vojnika iz Bosne i Hercegovine, te 437 ruskih, talijanskih, rumunskih i srpskih ratnih zarobljenika.
==Vanjski linkovi==
<!--
Ein eigener [[Gendarmerie]]posten wurde 1919 errichtet. 1973 entstand die Feuerwehr- und Zivilschutzschule Lebring. Bundespräsident Dr. Rudolf Kirschläger eröffnete im Jahre 1974 das [[Philips]]-Farbbildröhrenwerk in Lebring. Die feierliche Eröffnung der [[Hauptschule]] fand im Jahr 1978 statt. Seit 1992 hat der [[Landesfeuerwehrverband (Österreich)|Landesfeuerwehrverband]] für Steiermark seinen Sitz in Lebring. 1994 erfolgte die [[Marktrecht|Markterhebung]] des Ortes.
== Wirtschaft und Infrastruktur ==
|