Razlika između verzija stranice "Primat"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: tl:Primato; kozmetičke promjene |
No edit summary |
||
Red 1:
'''Primat''' je bilo koji član biološkog [[red (biologija)|reda]] '''''primates''''' (na [[latinski jezik|latinskom]], mn. od ''primas'', "među prvima, odličan, plemenit"), skupine koja uključuje sve [[lemur]]e, [[majmun]]e, [[čovjekoliki majmun|čovjekolike majmune]] i [[čovjek|ljudska bića]]. Izraz '''majmun''' koji se koristo za taj red je bio zbunjujući, jer se zatim dijelio na podred ''pravih majmuna'' i podred ''polumajmuna''. Danas se primati dijele na podred [[Strepsirrhini]] i [[Haplorrhini]], a u ovaj drugi podred se ubrajaju i [[čovjekoliki majmuni]] ([[Hominoidea]]) uključujući i [[čovjek]]a ([[Homo sapiens]]).
== Rasprostranjenost ==
[[Datoteka:Ring tailed lemurs.jpg|mini|250px|lijevo|[[Lemuri]] su primati koji žive samo na Madagaskaru]]
Osim [[čovjek|ljudi]] koji nastanjuju čitavu [[Zemlja|Zemlju]] izuzev [[Antarktik|Antarktika]] , područje na kojem živeprimati je najvećim dijelom ograničeno na [[tropi|tropske]] i [[suptropi|suptropske]] dijelove [[Amerika|Amerike]], [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]]. Na području američkog kontinenta, primati žive od juga [[Meksiko|Meksika]] pa do sjevernih dijelova [[Argentina|Argentine]]. Majmuni koji su nekada živjeli na [[Karibi]]ma su izumrli, a danas tu žive samo primati koje su doveli ljudi. U Africi su široko rasprostranjeni, s tim da najveći broj različitih vrsta postoji južno od [[Sahara|Sahare]]. Na [[Madagaskar]]u se razvila posebna grupa primata, i svi su iz podvrste [[polumajmuni neljenjivci|polumajmuna neljenjivaca]]. U Aziji žive na [[Arapski poluotok|Arapskom poluotoku]] (postoji mogućnost, da su jednu vrstu [[pavijani|pavijana]] koji žive na tom području tamo donijeli ljudi), [[Indija|indijskom]] potkontinentu, [[Kina|Kini]], [[Japan]]u i [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]]. Istočna granica područja gdje žive u Aziji su otoci [[Sulawesi]] i [[Timor]]. U [[Evropa|Evropi]] slobodno živi samo jedna vrsta, [[Berberski majmun]] (Macaca sylvanus) na [[Gibraltar]]u, ali i tu su populaciju vjerovatno ljudi donijeli na ovo područje.
S izuzetkom ljudi, drugih primata nema u sjevernoj Americi, najvećem dijelu Europe, sjevernim i centralnim dijelovima Azije, na području [[Australija|Australije]] i [[Okeanija|Okeanije]], kao niti na zabačenim [[otok|otocima]] i polarnim područjima.
Za razliku od nekih drugih grupa [[sisavci|sisavaca]], ljudi primate nisu u većoj mjeri naseljavali na druga područja. Izuzetak su pavijani u Arabiji, berberskih majmuna na Gibraltaru, nekih otoka [[Karibi|Kariba]] i jedne grupe [[Macaca mulatta]] koji danas žive na [[Florida|Floridi]].
== Osobine ==
Iako su primati jednan relativno jasno određen red [[sisavci|sisavaca]], imaju vrlo malo takvih osobina koje se pojavljuju samo u tom redu i kod ni jednog drugog sisavca.
=== Veličina tijela ===
Veličina tijela se kreće od samo 12-14 [[cm]] dugog i 40 grama teškog roda [[Microcebus]]a koji živi na Madagaskaru, i [[gorila|gorile]] koji može imati i do 275 [[kg]]. Generalno, majmuni iz grupe [[Strepsirrhini]] (prosječna težina 500 grama) su manji od grupe [[Haplorrhini]] (prosječna težina 5 kg), to je činjenica koja se zasniva na različitom vremenu dnevnih aktivnost. Kod nekih vrsta je vrlo izražen [[spolni dimorfizam]], tako da su mužijaci i dvostruko teži od ženki, a uz to se često razlikuju i bojom.
=== Dlakavost ===
Tijelo većine primata je pokriveno [[krzno]]m, čija boja se kreće od bijele preko sive do smeđe i crne. Dlanovi i tabani su kod većine vrsta goli, a neke vrste nemaju dlake niti na licu ili im je čak i cijela glava gola (na primjer [[uakari]] (Cacajao) iz porodice Pitheciidae). Od svih primata najmanje izraženu dlakavost ima [[čovjek]].
=== Čula===
[[Datoteka:Spectral Tarsier.jpg|mini|250px|desno|''[[Tarsius]]'' su grupa primata koji ima najveće oči]]
Za primate su tipične relativno velike i prema naprijed okrenute [[oko|oči]]. Imaju vrlo dobar [[oko|vid]] i u odnosu na veličinu tijela relativno velik [[mozak]]. Najveće oči od svih primata imaju vrste iz roda Tarsus. Velika većina majmuna iz podvrste Strepsirrhini ([[polumajmuni neljenjivci]]) su noćne životinje i imaju [[oko|mrežnicu]] prevučenu slojem koji se naziva Tapetum lucidum a služi da reflektiranjem ostatka svjetla pojačava vidljivost u mraku.
Između podreda Strepsirrhini (koji se u nekim jezicima nazivaju "vlažnonosci") i podreda Haplorrhini (suprotno vlažnonoscima, ovu grupu nazivaju "suhonoscima") postoji razlika u građi rhinariuma. Kod "vlažnonosaca" on je pun žlijezda i vlažan i odraz je vrlo razvijenog čula [[nos|mirisa]]. Suprotno tome, suhonosci to nemaju, i njuh im je daleko manje razvijen.
=== Zubi ===
Najstariji [[fosil]]ni nalazi primata imaju formulu zuba 2-1-4-3 po jednoj polovini [[čeljust||i, što znači da su imali dva [[zub|sjekutića]], jedan [[zub|očnjak]], četiri [[zub|prednja kutnjaka]] i tri [[zub|kutnjaka]], što znači da su imali ukupno 40 zubi. Najviše zubi među trenutnim vrstama primata imaju [[lemuri]] i [[kapucini (majmuni)|kapucini]] čija je formula 2-1-3-3. Neki rodovi su zbog svog načina ishrane izgubili još neke zube. Majmuni Starog svijeta, uključujući [[čovjek]]a imaju formulu 2-1-2-3, što znači da imaju ukupno 32 [[zub]]a.
Prije svega iz oblika kutnjaka se može izvući puno zaključaka o načinu ishrane pojedine vrste. Tako vrste koje se hrane prije svega [[voće]]m, imaju kutnjake okruglastog oblika. Kutnjaci kod vrsta koje bi se mogle nazvati [[bubojedi]]ma, su upadljivo šiljasti, dok kod vrsta koje se hrane prije svega lišćem, kutnjaci imaju oštre rubove kako bi lakše sažvakali tvrde listove.
=== Udovi ===
[[Datoteka:Weisshandgibbon tierpark berlin.jpg|mini|200px|lijevo|[[Giboni]] imaju najduže ruke među svim primatima]]
Kako većina primata živi na drveću, njihovi su udovi dobro prilagođeni takvom načinu života. Stražnji su im udovi gotovo uvijek duži i snažniji od prednjih (iznimka su [[giboni]] i [[čovjekoliki majmuni]]) i imaju najveću ulogu u kretanju. I prsti prednjih i zadnjih [[ekstremitet|udova]] su u najvećoj mjeri prilagođeni tim potrebama. Osobina svih vrsta primata (osim čovjeka) je suprotnost nožnog palca ostalim prstima na stopalu. Jednako tako, većina vrsta koja se kreće granama kroz krošnje ima i palac na šakama nasuprotan ostalim prstima, dok se kod vrsta koje se s grane na granu ovješeni o prednje udove i uz to se hvataju i repom o grane, palčevi su se povukli tako da ih više nemaju (primjer su [[sakati majmuni]] (Colobinae), kao i porodica Atelidae [[urlikavci]], [[hvataši]] i [[vunasti majmuni]]). Prsti i na prednjim i na zadnjim [[ekstremitet|udovima]] završavanju noktima umjesto [[kandža]]ma. Jedino [[polumajmuni neljenjivci]] imaju na drugom nožnom prstu kandžicu koja im služi za čišćenje i njegu [[krzno|krzna]]. Dlanovi i tabani nemaju dlake i imaju područja koja su vrlo osjetljiva na dodir.
=== Rep ===
Velikom broju [[sisavci|sisavaca]] koji žive na drveću rep je vrlo važan dio tijela koji služi balansiranju i održavanju ravnoteže u krošnjama, pa tako i primatima. Međutim, rep se može povući ili potpuno nestati. Osim [[čovjekoliki majmuni|čovjekolikih majmuna]], koji generalno nemaju repove, dužina repa ili njegov nedostatak nema nikakvo značenje za utvrđivanje srodnosti među vrstama, jer se kod mnogih vrsta pojavljuje samo patrljak od repa sasvim nezavisno od razvoja. Čak unutar jednog roda postoje vrste nemaju rep ali i takve, kojima je rep duži od tijela. Rep kojim se mogu hvatati za grane razvili su samo neki rodovi [[majmuni Novog svijeta|majmuna Novog svijeta]], [[hvataši]] i [[urlikavci]]. Njihov rep s donje strane nema dlake, a snabdjeven je vrlo osjetljivim [[nervne ćelije|nervnim ćelijama]].
== Način života ==
Pretpostavlja se da su se primati razvili od životinja koje su nastanjivale drveće. Još i danas postoji veliki broj vrsta primata koji jedva da ponekad siđu na tlo. Druge vrste žive djelomično na tlu, a samo nekoliko vrsta žive isključivo na tlu.
Pojednostavljeno, [[Strepsirrhini]] su uglavnom aktivni noću (uz pojedine iznimke) dok su [[Haplorrhini]], opet uz neke iznimke, uglavnom dnevno aktivni.
U odnosu na načine kretanja, ukupno gledajući, primati koriste sve postojeće načine kretanja. Pri tome, od vrste do vrste postoje razlike.
Primati su u najvećem broju slučajeva razvili složene oblike socijalnog ponašanja. Pravi samotnjaci su među primatima rijetki, čak i kod vrsta koje pretežno žive same ([[orangutan]]) područja na kojima borave, preklapaju se reviri ženki s revirom mužjaka, pa se kod parenja daje prednost partnerima s tih preklapajućih područja. Neke druge vrste žive u dugogodišnjim monogamnim vezama ([[giboni]], [[vunasti lemuri]]). No, većina primata ipak živi u grupama u kojima često vlada hijerarhija. Pri tom se mjesto na hijerarhijskoj ljestvici utvrđuje različito, ovisno o vrsti. To može biti rezultat borbi, starost, rodbinske veze ili na druge načine.
I komunikacija i interakcija imaju vrlo značajnu ulogu u socijalnom životu primata. Većina vrsta je razvila niz glasova za obilježavanje teritorija, za potragu za članovima grupe, za prijetnju ili upozorenje hranidbenim konkurentima i slično. Posebno su poznati prašumski "koncerti" [[urlikavci|urlikavaca]], kao i "pjesma" u duetu parova [[giboni|gibona]].
[[Datoteka:Gorilla04.jpeg|mini|300px|lijevo|[[Gorila|Gorile]] su [[biljožderi]] specializirani na lišće]] Pretpostavlja se da su preci primata bili bubojedi, ali većina svih vrsta su danas [[biljožderi]]. Mnoge vrste se hrane pretežno [[voće]]m, a dopunjavaju ga lišćem, [[cvijet|cvjetovima]], [[gomolj]]em, [[gljive|gljivama]], [[sjeme]]njem i drugim dijelovima [[biljke|biljki]]. Mnoge vrste su [[svežder]]i, koji biljnu hranu dopunjavaju i životinjskom. [[Pavijani]] i [[čimpanze]] spadaju u rodove koji povremeno love i nešto veće sisavce ([[zečevi|zečeve]], male primate, mladunčad [[parnoprstaši|parnoprstaša]])
=== Razmnožavanje ===
Primate odlikuje relativno dugo razdoblje skotnosti, dugotrajno razdoblje odrastanja mladunaca i dug život. Strategija ovih životinja je investiranje puno vremena u podizanje mladunaca, stoga je i stopa razmnožavanja niska. Najkraće vrijeme skotnosti imaju [[patuljasti lemuri]] (Cheirogaleidae) a traje točno 60 dana, dok je to kod većina vrsta između četiri i sedam mjeseci. Najduža trudnoća je kod [[čovjek]]a i [[gorile|gorila]] a traje devet mjeseci.
Kod većine vrsta prevladava rađanje jednog mladunca. I kod vrsta koje rađaju više mladunaca rijetko se dogodi da ih bude više od dva, eventualno tri u jednom leglu.
{{Link FA|de}}
| |||