Razlika između verzija stranice "Neutrino"

Pretpostavka da postoji neutrino je prvi put data [[1931]]. godine od strane Volfganga Paulija da bi se objasnio energetski spektrum beta raspada, tj. prelazak [[neutron]]a u [[proton]] i zatim u [[elektron]]. Pauli je pretpostavio da postoji neka čestica koja odnosi razliku između [[energija|energije]] i [[ugaoni momenat|ugaonog momenta]] početnih i krajnjih čestica. Zbog njihovih ''fantomskih svojstava'', prva detekcija neutrina je morala da sačeka još 25 godina od kad je njihovo postojanje predloženo. Godine [[1956]]., Klajd Kovan, Frederik Rejns, F. B. Harison, H. V. Kruz i A. D. Megvajer su objavili članak pod nazivom ''Detekcija Slobodnog Neutrina: Potvrda''. Ovaj članak je nagrađen [[Nobelova nagrada|Nobelovom nagradom]] za naučna dostignuća [[1995]]. godine.

Naziv neutrino je dao [[Enrico Fermi]], koji je razvio prvu teoriju o interakcijama neutrina. Naziv neutrino je igra riječi od [[engleski jezik|engleskog]] ''neutrone'', preko [[italijanski jezik|italijanskog]] ''neutrino''. Neutron znači veliki i neutralan, a neutrino mali i neutralan.

 

== Masa ==

Neki akceleratori čestica se koriste za pravljenje usmjerenih zraka neutrina. Naime, ova tehnika se koristi da bi se protoni velikim [[brzina|brzinama]] zabijali u stojeće mete, te ovim procesom nastaju pioni i kaoni. Ove nestabilne čestice se zatim usmjeravaju u dugačak tunel gde se raspadaju u toku leta.

 

 

=== Zemlja ===

 

 

=== Atmosferski neutrini ===