Razlika između verzija stranice "Magmatske stijene"

'''Magmatske stijene''' nastaju kada se [[magma]] hladi i skrutnjava, sa ili bez kristalizacije, ispod površine kao [[intruzivne stijene]] ili na površini kao [[efuzivne stijene]]. Magma može proizvedena parcijalnim taloženjem već postojećih stijena ili u [[Zemljin plašt|plaštu]] ili u [[Zemljina kora|kori]]. Obično je taloženje uzrokovano jednim ili više sljedećih procesa - povišenjem temperature, sniženjem pritiska ili promjenom sastava. Opisano je preko 700 vrsta magmatskih stijena, većinom nastalih ispod površine Zemljine kore.

'''Instruzivne magmatske stijene''' nastaju iz magme koja se hladi i skrutnjava unutar Zemlje. Okružena s već postojećim stijenama, magma se polagano hladi, što rezultira u krupnozrnatosti ovih stijena. Najčešće se mineralna zrna u ovakvim stijenama mogu razlikovati golim okom. Intruzivne stijene mogu se podijeliti s obzirom na oblik i veličinu intruzivnog tijela te njegov odnos prema ostalim formacijama u koje prodire. Tipični intruzivni oblici su [[batolit]], [[štok]], [[lakolit]], [[sil]] (sklad) i [[dajk]] (kod nas se često rabi i pogrešan naziv žila ili žica). Efuzivni tipovi obično se nazivaju [[lava]]ma.

Taljevina koja može, ali ne mora, sadržavati raspršene kristale i mjehuriće plinova, naziva se magma. Magma se izdiže jer je manje gusta od stijena iz kojih je nastala. Kada dosegne površinu pa eruptira u vodu ili u zrak, naziva se lava. Erupcije [[vulkan]]a koje se događaju ispod okeana nazivaju se submarinskim erupcijama. [[Crni dimnjaci]] na bazalti srednjeokeanskih hrptova su primjer submarinske vulkanske aktivnosti.

Magma koja eruptira iz vulkana ponaša se u skladu sa svojom [[viskoznost]]i, ograničena svojom temperaturom, sastavom i kristalnim sadržajem. Visokotemperaturna magma, većinom bazaltnog sastava, ponaša se kao teška [[nafta]]. Česti su dugi, tanki bazaltni tokovi s [[pahoehoe]] površinom. Magma neutralnog sastava kao što je [[andezit]]na teži stvaranju stožaca s izmješanim pepelom, tufom i lavom te može imati viskoznost sličnu debeloj, hladnoj [[molasa|molasi]] ili čak grublju kas eruptira. Kisele magme poput [[riolit]]ne obično eruptiraju na niskim temperaturama i 10.000 puta su viskoznije od bazalta. Vulkani s riolitnom magmom obično eruptiraju eksplozivno, a riolitni tokovi lave su često ograničenog dometa te imaju strme krajeve, zbog visoke viskoznosti magme.