Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Crnogorski jezik"

Pregled historije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNo edit summary
m Korekcije teksta u skladu sa najnovijim podacima
Red 4:
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici= crnogorski
|familycolor=lawngreen
|države= [[Crna Gora]] (136,500)
|regije=[[Balkan]]
|govornici= 136,500 hiljada(U Crnoj Gori, podaci iz 2003)
|rang=nije u prvih 100
|jezična porodica=[[indoevropski jezici|indoevropski]]<br />
Red 13:
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;'''crnogorski'''
|država= [[Crna Gora]]
|ustanova='''Savjet za standardizaciju crnogorskog jezika'''
|ustanova=---
|iso1=-|iso2=-|sil=-
}}
'''Crnogorski jezik''' je [[maternji jezik]] [[Crnogorci|Crnogoraca]] i službeni jezik [[Crna Gora|Crne Gore]] od donošenja Ustava Crne Gore u oktobru [[2007]].
 
==Službeni status==
Član 13. crnogorskog ''Ustava'' precizira kako je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski jezik, a ćirilično i latinično pismo imaju ravnopravan položaj<ref> [http://www.skupstina.cg.yu/index1.php?module=3&sub=2 USTAV CRNE GORE (2007.)] </ref>.
 
Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj [[10. juli|10. jula]] [[2009]]. verifikovala standardizirani pravopis crnogorskog jezika kojim su usvojena dva nova glasa i tim dva nova slova. <ref>http://www.pgportal.info/vijesti/crna-gora/5492-dva-nova-slova-u-pravopisu-.html</ref> ▼
[[2003]], po prvi put,tokom popisa, bilo je moguće izjasniti se o crnogorskom jeziku kao maternjem. Preko 136.000 građana Crne Gore, koji čine 22% stanovništva, izjasnilo se da im je crnogorski jezik maternji <ref>[http://www.monstat.cg.yu/Popis.htm Monstat - Vjeroispovijest,maternji jezik i nacionalna ili etnicka pripadnost prema starosti i polu u Crnoj Gori– Podaci po opstinama] </ref>. ▼
 
U toku je administrativna procedura dobijanja međunarodnog jezičkog koda za crnogorski jezik.
▲Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj [[10. juli|10. jula]] [[2009]]. verifikovala standardizirani pravopis crnogorskog jezika kojim su usvojena dva nova glasa i tim dva nova slova. <ref>http://www.pgportal.info/vijesti/crna-gora/5492-dva-nova-slova-u-pravopisu-.html</ref>
 
==32 slova i glasa==
Crnogorski jezik, za razliku od drugih jezika na južnoslavenskim govornim prostorima, ima ukupno 32 slova i glasa.
 
Uz 30 prisutnih slova i glasova u drugim južnoslavenskim jezicima, crnogorski jezik ima i meko ''Š'' (poseban glas iz spojenog S i J, grafem ''Ś'') i meko ''Ž'' (poseban glas iz spojenog Z i J, grafem ''Ź'').
 
Glasovi ''Ś'' i ''Ź'' su dio autohtonog jezičkog nasljeđa Crnogoraca.
 
==Kroz historiju==
Line 48 ⟶ 56:
 
''Na crnogorski jezik još se gleda kao na nekakav jezički diluvilijal, na varijante i podvarijante, provincijalizme, crnogorizme - sve u skladu s unitarnim i asimilatorskim filološkim koncepcijama. Međutim, crnogorski jezik, uprkos zatiranju, nije potrošen, ponajmanje je izumro jezik. Naprotiv, riječ je o holosteričnom, živom jeziku. Pretekao je sve što mu se dešavalo posljednjih sto godina. I to ponajprije govori o njegovom živom biću. O povijesnom utemeljenju u svojoj strukturi. Nije nestala njegova [[fonologija|fonološka]], morfonološko-sintaksička, ortografska bitnost i individualnost. Ono što nije sačuvano u živom govoru (a jeste skoro sve) sačuvano je u knjigama... Živa jezička praksa u Crnoj Gori ima sva obilježja povratka izvorne ijekavice što je organski fundament crnogorskog jezika... Crnogorski pisci su održali crnogorski jezik, dali mu i daju osporavani naučni i nacionalni legitimitet. Tako crnogoski jezik nije ostao bez svoga zavičaja; njegova književna upotreba postala je i njegova najeminentnija citadela. Svoju maternju memoriju sačuvao je crnogorski jezik upravo na stranicama pisane i usmene književnosti. Što je više sabijan, crnogorski jezik se više odazivao a crnogorski pisci su vjerovali u nerazorivu, entelehijsku moć, svog maternjeg jezika“ <ref> [[Borislav Jovanović]] [[Crnogorski književni urbanitet (knjiga)|Crnogorski književni urbanitet]]</ref>.
 
▲[[2003]], po prvi put, tokom popisa (u rubrici - ostali jezici, pored službenog srpskog), bilo je moguće izjasniti se o crnogorskom jeziku kao maternjem. Preko 136.000 građana Crne Gore, koji čine 22% stanovništva, izjasnilo se da im je crnogorski jezik maternji <ref>[http://www.monstat.cg.yu/Popis.htm Monstat - Vjeroispovijest,maternji jezik i nacionalna ili etnicka pripadnost prema starosti i polu u Crnoj Gori– Podaci po opstinama] </ref>.
 
==Karakteristike crnogorskog jezika==
Line 54 ⟶ 64:
Crnogorski jezik ima poseban tip ijekavice. Kao oblikovani socio-lingvistički entitet, crnogorski jezik nastao je i razvijao se pod posebnim historijskim okolnostima, a također ima svoje fonološke, prozodijske, morfološke, leksičko-frazeologijske, [[pravopis|pravopisne]] i druge posebnosti te književnu samopotvrdu.
 
* Crnogorsko jotovanje ''d'' i ''j'' uvijek daje: i ''đevojka, niđe, poneđeljak, ovđe, đed.''
 
* Analogija postoji i kod ''c'' i ''j'' koji se spajaju u ''ć'': ''ćepanica, šćeti, ćelokupni''.
Line 64 ⟶ 74:
* Umjesto lokativa u svakodnevnom se crnogorskom jeziku koristi akuzativ, a primjeri su: ''Živi u grad, Ćera đecu po ulica, Voda u krš.''
 
* Lične zamjenice - ''ja, ti, sebe'' - u genitivu, dativu, akuzativu i vokativu imaju i nastavak ''e'', pa se na crnogorskom jeziku veli: i ''Daj mene tu knjigu'' ili ''Tebe ću vrnuti oni dug''.
 
* Crnogorski jezik, za razliku od drugih Južnih Slavena, ima dodatna tridva fonema: meko ''Š'', meko ''Ž'' i meko ''Z''.
 
Jedino još [[poljski jezik]] sadrži meko ''Š'' (šj) i ''Ž'' (žj), a prof. Nikčević preuzeo je poljske grafeme i predložio latinične i ćirilične grafeme za crnogorski jezik - ''Ś'' i ''Ź'' a za meko ''Z'' (dz) predložio je grafem ''3''<ref> [http://img379.imageshack.us/my.php?image=originalmontenegrinlangqn0.gif Prijedlog dr. Vojislava Nikčevića za crnogorski latinični i ćirilični alfabet] </ref>.
 
Za meko ''Z'' (dz) predložio je grafem ''3''<ref> [http://img379.imageshack.us/my.php?image=originalmontenegrinlangqn0.gif Prijedlog dr. Vojislava Nikčevića za crnogorski latinični i ćirilični alfabet] </ref>, no taj glas nije službeno prihvaćen u standardiziranom crnogorskom jeziku (primjeri upotrebe fonema 3 u crnogorskom jeziku: зavala, зera, зanovijetati, biзin, зinзula, зamantati).
* Primjeri uporabe fonema Ś u crnogorskom jeziku: śekira, śutra, śever, śeme, ośetiti, śediti, Śćepan (ime)
 
* Primjeri uporabeupotrebe fonema ŹŚ u crnogorskom jeziku: źevatiśekira, iźutraśutra, źenicaśever, iźedeśeme, źapitiośetiti, iźelicaśediti, ŹagaŚćepan (nadimakime).
 
* Primjeri uporabeupotrebe fonema 3Ź u crnogorskom jeziku: зavalaźevati, зeraiźutra, зanovijetatiźenica, biзiniźede, зinзulaźapiti, зamantatiiźelica, BorзanŹaga (prezimenadimak).
 
* Primjeri upotrebe [[imenice|imenica]] u crnogorskom jeziku:
Line 95 ⟶ 105:
 
Članovi su ''Savjeta za kodifikaciju crnogorskog jezika'': književnik i predsjednik Matice crnogorske Branko Banjević, dr. Rajka Glušica (Filozofski fakultet u [[Nikšić|Nikšiću]]), književni kritičar Milorad Stojović, književnik i akademik [[Mirko Kovač]], književnik i akademik Mladen Lompar, književni kritičar Rajko Cerović, književnik i akademik Čedo Vuković, književnik i akademik Zuvdija Hodžić, dr. Milenko Perović (Filozofski fakultet u [[Novi Sad|Novom Sadu]]), dr. Zorica Radulović (Filozofski fakultet u Nikšiću), dr. Tatjana Bečanović (Filozofski fakultet u Nikšiću), dr. Igor Lakić (dekan Instituta za strane jezike u [[Podgorica|Podgorici]]) i dr. Adnan Čirgić (Filozofski fakultet u Nikšiću)<ref> [http://74.125.39.104/search?q=cache:LAEqHsK-QZMJ:www.pobjeda.co.me/citanje.php%3Fdatum%3D2008-01-25%26id%3D134431+istorija+crnogorskog+jezika&hl=sr&ct=clnk&cd=10&lr=lang_sr Odluka Vlade Crne Gore o formiranju ''Savjeta za kodifikaciju crnogorskoga jezika'']</ref>.
 
Stručno pomoć standardizaciji crnogorskog jezka dali si u hrvatski lingvist dr.Josip Silić i ukrajnska slavistkinja dr. Ljudmila Vasiljeva.
 
==Mišljenja==
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Crnogorski_jezik"