Razlika između verzija stranice "Japanski jezik"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: lad:Idioma japonezo |
m fix |
||
Red 4:
|države=[[Japan]], [[Havaji]], [[Palau]]
|regije=Uglavnom [[Daleki Istok]]
|govornici=materinski jezik: 127 miliona<br/>
|rang=8.
|jezična porodica=[[japanski jezici|japanski jezici]]<br/>
'''japanski'''
|država=[[Japan]], [[Angaur]] ([[Palau]])
Red 20:
==== Pismo ====
Pismo su Japanci preuzeli od Kineza u 5. stoljeću. Za ideografske kineske znakove zvane kandži (漢字) su razvili vlastiti sistem čitanja i iz njih razvili dva fonemska pisma, [[hiragana|hiraganu]] (ひらがな, ''hiragana'') i [[katakana|katakanu]] (カタカナ, ''katakana''). Svako od tri pisama ima svoje mjesto i način korištenja. Dok se pojedini kandžiji ili grupe kandžija koriste za zapisivanje [[imenice|imenica]] i korijena [[glagoli|glagola]], hiragana se koristi u kombinaciji s kandžijima za zapis gramatičkih nastavaka (glagolska vremena, komparacije pridjeva, i sl.), gramatičke riječi (veznici, članovi itd.) i japanskih riječi za koje ne postoje kandžiji. Katakanom se pišu strane riječi i onomatopejski izrazi, a ponekad se koristi i za naglašavanje pojedinih riječi (slično kao podebljana ili ukošena slova u latinici). Osim ta tri pisma, povremeno se koristi i [[latinica]] (ローマ字, ''romadži''), uglavnom za skraćenice i ponekad za naglašavanje riječi. U japanskom sistemu pisanja moguće je pisati vodoravno (s lijeva na desno) ili okomito (s desna na lijevo).
==== Gramatika ====
Osnovna značajka japanske gramatike je "subjekt – objekt – predikat" (SOP) struktura rečenica, za razliku od većine [[Indoeuropska_jezična_porodica|indoeuropskih jezika]] koji imaju strukturu "subjekt – predikat – objekt" (SPO). Osim toga postoje samo dva osnovna glagolska vremena, prošlost i sadašnjost (koja se ponekad naziva i "ne-prošlost", zbog činjenice da se upotrebljava i za izražavanje budućnosti). Imenice nemaju roda niti broja. Pravila za konjugaciju glagola i pridjeva su relativno jednostavna i skoro uopće nemaju izuzetaka, a deklinacije imenica ne postoje.
Line 30 ⟶ 28:
[[Category:Japan]]
[[
[[ar:
[[ast:Xaponés]]
[[bg:
[[br:Japaneg]]
[[ca:Japonès]]
[[cs:Japonština]]
[[cy:Japaneg]]
[[de:
[[en:
[[eo:
[[es:
[[et:
[[eu:Japoniera]]
[[fa:
[[fi:
[[fr:Japonais]]
[[ga:Seapáinis]]
[[gl:
[[he:יפנית]]
[[hi:जापानी_भाषा]]
[[hr:
[[hu:
[[ia:
[[id:
[[io:
[[is:Japanska]]
[[it:
[[ja:日本語]]
[[ka:იაპონური_ენა]]
[[ko:일본어]]
[[kw:Nihonek]]
[[la:
[[lad:
[[li:Japans]]
[[lt:
[[lv:
[[mk:
[[ms:
[[nl:Japans]]
[[nn:
[[no:
[[pl:
[[pt:
[[ro:
[[ru:
[[sh:
[[simple:
[[sl:Japonščina]]
[[sr:
[[sv:Japanska]]
[[th:ภาษาญี่ปุ่น]]
[[tr:Japonca]]
[[tt:
[[vi:
[[zh:日语]]
[[zh-min-nan:Ji̍t-pún-oē]]
|