Razlika između verzija stranice "Kategorija:Arhitektura"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m Poništene izmjene koje je napravio Harunix (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao Smooth O
Red 1:
{{Kategorija|Arhitektura}}
Arhitektura u užem smislu je znanost i umjetnost planiranja i izgradnje nekretnina, dok recimo za uređenje krajobraza čiji dio je i okoliš brine se krajobrazna arhitektura. Čovjek koji se bavi arhitekturom zove se arhitekt. Pojam "arhitektura" koristi se i za opći ustroj složenih stvari, npr. informatička arhitektura. Također se koristi za proizvode arhitektonske djelatnosti, npr. arhitektura Novog Zagreba.)
{{Commonscat|Architecture}}
 
[[Kategorija:Umjetnost]]
[[Kategorija:Kultura]]
 
[[af:Kategorie:Argitektuur]]
 
[[als:Kategorie:Architektur]]
Područja koje arhitektura dodiruje [uredi]
[[an:Categoría:Arquiteutura]]
[[ar:تصنيف:عمارة]]
Taipei 101 iz 2004. je najviši neboder na svijetu i primjer moderne arhitekture.Arhitektura dodiruje mnoga područja - matematiku, razne umjetnosti, tehnologiju, zanate, društvene znanosti, politiku itd.
[[ast:Categoría:Arquiteutura]]
Filozofija je posebno popularna - dapače, često se spominje "filozofija" arhitekta kad se govori o njegovim metodama. Racionalizam, empirizam, strukturalizam, poststrukturalizam i fenomenologija neke su filozofske škole koje su utjecale na arhitekturu.
[[az:Kateqoriya:Memarlıq]]
 
[[ba:Категория:Архитекторлыҡ]]
Arhitektura se dodiruje golemog područja, od planiranja i izrade dijelova do izgradnje kuća, luka, gradova, pa i čitavih regija. Zato bismo je mogli povezati s ovim temama:
[[bar:Kategorie:Architektur]]
 
[[bat-smg:Kateguorėjė:Arkėtektūra]]
urbanizam
[[be:Катэгорыя:Архітэктура]]
vrste arhitekture
[[be-x-old:Катэгорыя:Архітэктура]]
arhitektonski stilovi
[[bg:Категория:Архитектура]]
povijest arhitekture
[[bn:বিষয়শ্রেণী:স্থাপত্য]]
arhitektonske škole
[[ca:Categoria:Arquitectura]]
slavni arhitekti
[[cbk-zam:Categoría:Arquitectura]]
 
[[co:Category:Architittura]]
 
[[cs:Kategorie:Architektura]]
 
[[csb:Kategòrëjô:Architektura]]
 
[[cy:Categori:Pensaernïaeth]]
Razlika između arhitekture i građevinarstva [uredi]
[[da:Kategori:Arkitektur]]
Razlika između arhitekture i građevinarstva često je bila predmet kontroverze. Nikolaus Pevsner, europski povjesničar iz prve polovice 20. stoljeća, rekao je: "Garaža za bicikle je građevina, katedrala u Lincolnu je arhitektonsko djelo". Danas je razlika prilično nejasna. Bernard Rudofsky je u slavnom djelu "Arhitektura bez arhitekata" svrstao u arhitekturu čitav niz građevina koje dizajniraju amateri. Što se više vraćamo u prošlost, to je veće slaganje oko onoga što spada u arhitekturu, s obzirom da vrijeme izoštri razlike. Ako poput Vitruvija smatramo da je arhitektura sva dobra izgradnja, znači li to da loša arhitektura ne postoji? Kako bi se problem riješio, pogotovo s obzirom na golem broj građevina u današnjem svijetu, možemo definirati arhitekturu kao ono što rade arhitekti. Tako bi se naglasak stavio na razvitak arhitekture i arhitekata. Prije se smatralo kako je arhitektura umjetnost, a građevina inženjerstvo. Danas je takva podjela neodrživa, jer koliko je svaka građevina jedinstvena, toliko više dolazi do izražaja nužnost suradnje inženjera i arhitekata, koliko je važna čvrstoća i sigurnost građevine, toliko je bitna njena funkcionalnost i estetika, a sve u svrhu korisnosti i uporabivosti kao konačnog cilja. Danas se pojam arhitektura najviše odnosi na visokogradnju, urbanizam i sl.
[[de:Kategorie:Architektur]]
 
[[el:Κατηγορία:Αρχιτεκτονική]]
U jednom se smjeru odvija građenje zgrada. Zgrade se ističu svojim glavnim dijelovima iznad zemlje, grade se dakle u vis, pa se građenje zgrada često naziva visokogradnja. Visokogradnja je doslovni prijevod starogrčke riječi architectura (arhitektura) koja je internacionalizirana.
[[en:Category:Architecture]]
 
[[eo:Kategorio:Arkitekturo]]
 
[[es:Categoría:Arquitectura]]
 
[[et:Kategooria:Arhitektuur]]
 
[[eu:Kategoria:Arkitektura]]
Arhitektura je umjetnost oblikovanja prostora volumenom. Ona je likovna umjetnost koja ima praktičnu namjenu – zaštita od prirodnih nepogoda (kiša, vjetar, snijeg …), hladnoće ili vreline. Građevina izvana tvori volumen (kao skulptura), dakle ima raspored i odnos masa, odnos punog i praznog, zatvorenog i otvorenog, svojstva građe, osobitosti obrade površina, obojenost itd. Uz tri dimenzije – širinu, visinu i dubinu, arhitektura uključuje i četvrtu dimenziju – vrijeme, tj. kretanje potrebno da se arhitektura "doživi" sa svih strana, iznutra i izvana! Osobit je i prostor unutrašnjosti arhitekture koji je potrebno promatrati neodvojeno od vanjskog omotača.
[[ext:Category:Arquitetura]]
 
[[fa:رده:معماری]]
Raspored i organizaciju prostora, veličinu pojedinih prostora i njihove veze, možemo spoznati tek iz arhitektonskih nacrta ili snimaka. Oni moraju biti pravilni i "u mjerilu", tj. da svaka mjera u nacrtu odgovara mjeri u naravi u nekom omjeru (1:100, 1:50 …). Jedini način da doživimo arhitekturu kroz slike je da složimo jedinstven doživljaj o građevini iz slika pročelja (nacrt), bočnih strana (bokocrt), unutarnjeg prostora odozgo (tlocrt) ili ponajbolje presjekom građevine.
[[fi:Luokka:Arkkitehtuuri]]
 
[[fiu-vro:Katõgooria:Ehitüskunst]]
[[fr:Catégorie:Architecture]]
Egipatski hram Khnuma u Esni.Kada govorimo o proporcijama, nešto može biti malo, veliko ili skladno. Npr. građevine rađene za čovjeka, po nekim ljudskim mjerama, grobni humak je minijaturan, egipatske piramide su hiperdimenzionirane, a grčki hram je skladan. Grci su gradili skladnu arhitekturu jer su za mjerenje koristili mjere preuzete iz veličine dijelova ljudskog tijela po kojima su i nazvane: palac – dlan – pedalj – lakat – ruka – korak itd. (Utjelovljenje krilatice: ČOVJEK JE MJERILO SVIH STVARI!) Zato, kad pogledamo grčku arhitekturu, u svim tim širinama i dužinama, mi nesvjesno vidimo nešto što nam je "slično" i zato nam se to sviđa. Primjenjujući ljudske mjere (antropometričke, prema grčkom antropos = čovjek) i omjere ili rabeći ih suprotno, može se svjesno i namjerno sagraditi građevina u kojoj ćemo se osjećati dobro i ugodno, ili u kojoj ćemo se osjećati "malenima" ili "izgubljenima". Upravo takav je odnos grčkog hrama ili renesansnog ljetnikovca, naspram egipatskom hramu ili, recimo, suvremenom muzeju žrtava holokausta u Berlinu.
[[ga:Catagóir:Ailtireacht]]
 
[[gl:Categoría:Arquitectura]]
U povijesti čovječanstva – graditeljstvo se javilo poslije slikarstva i kiparstva, tek u mlađem kamenom dobu. Ali, neke od prvih građevina su toliko mudro građene da su ostale u neprekidnoj primjeni do danas (Istarska bunja, eskimski iglu …). Graditeljstvo prema uporabljenoj građi usklađuje i razvija odgovarajuće tehnike gradnje (kao suhozid, opeka, beton ...) i vrste konstrukcija (npr. arkada, kupola, svod, ...) ovisno o materijalima i njihovom vezivu.
[[he:קטגוריה:אדריכלות]]
 
[[hr:Kategorija:Arhitektura]]
Arhitektura se temeljno dijeli na:
[[hsb:Kategorija:Architektura]]
 
[[hu:Kategória:Építészet]]
profanu (svjetovnu) arhitekturu; U profanoj se bitno razlikuju stambena i društvena arhitektura.
[[ia:Categoria:Architectura]]
sakralnu (religijsku) arhitekturu
[[id:Kategori:Arsitektur]]
fortifikacijsku (utvrdnu) arhitekturu
[[ilo:Category:Arkitektura]]
No, podjelu arhitekture ne treba shvatiti kruto, jer su se kroz povijest javljale građevine kojima je funkcija pomiješana. Takve su npr.: Dvorac-tvrđava u Velikom Taboru koji je ujedno i kuća za stanovanje obitelji Ratkaj, ili crkva Vrboska na otoku Hvaru (16. st.) koja je ujedno i tvrđava za obranu od Turskih gusara
[[io:Kategorio:Arkitekturo]]
 
[[is:Flokkur:Byggingarlist]]
 
[[it:Categoria:Architettura]]
Materijali i konstrukcije [uredi]
[[ja:Category:建築]]
[[jv:Kategori:Arsitektur]]
Gotički kameni prozori katedrale u Münsteru sa šiljastim lukovima.Kamen je jedan od najstarijih građevnih materijala, a može biti klesan u pravilne kvadre, djelomično obrađen, namjerno grubo klesan (rustika), lomljen ili neobrađen. Drvo se većinom koristilo u obliku greda (vertikalnih i horizontalnih), mosnica i dasaka. Još jedan drevni materijal je opeka (zemlja ili glina iz kalupa pečena ili sušena na suncu). Ovim tradicionalnim materijalima nastajale su građevine koje su imale bočne volumene - nosači (zid, stup i stub, greda i luk) i gornje volumene - teret (krov, strop i svod, te kupola), a oblik je ovisio o njihovim različitim rješenjima.
[[ka:კატეგორია:არქიტექტურა]]
 
[[ko:분류:건축]]
Detaljniji članak o ovoj temi: Konstrukcije
[[kw:Category:Pennserneth]]
 
[[la:Categoria:Architectura]]
 
[[lb:Kategorie:Architektur]]
Tisućama godina gradnja se služila kamenom, drvetom i opekom, a onda se s industrijskom revolucijom u 19. st. uvode metalne konstrukcije i armirani beton (beton preko kostura od čeličnih šipki). Tada se počinje uvelike koristiti i staklo, ne samo za ispunjavanje prozora, nego i kao građevni element pročelja. Metalnom konstrukcijom uveden je potpuno nov način gradnje: dijelovi po mjeri napravljeni u tvornici se povezuju u cjelinu spajanjem ili montažom. Kao što je 19. st. obilježeno čeličnim konstrukcijama tako se u 20. st. najviše gradilo armirano-betonskim konstrukcijama. Nasuprot tradicijskoj gradnji, kad kuća raste postupno, armirano-betonsku se građevinu gradi u dvije faze: najprije se postavi kostur od uspravnih nosača (poput stubova) i vodoravnih ploča (strop ili kat), a onda se iznutra podižu pregradni zidovi, izvana se postavlja staklena (ili neka druga) ovojnica.
[[li:Categorie:Architectuur]]
 
[[lmo:Categoria:Architetüra]]
 
[[lt:Kategorija:Architektūra]]
Povijest arhitekture [uredi]
[[lv:Kategorija:Arhitektūra]]
[[mk:Категорија:Архитектура]]
Koliba od drveta naroda Toda u Nilgirisu, Indija.
[[mn:Ангилал:Архитектур]]
Mies van der Rohe, Zgrada Seagram u New Yorku, 1958., visoka 156.9 m.Čovjek prvo počinje razvijati profanu arhitekturu i to stambenu. U prethistoriji grade se zemunice (jama pokrivena šibljem) ili sojenice (brvnare na obalama). To su jednoćelijske kuće (jedinicu prostora u kući nazivamo ćelija) s ognjištem i prostorom za spavanje.
[[ms:Kategori:Seni bina]]
 
[[mt:Kategorija:Arkitettura]]
U antičkoj Grčkoj poznajemo dvoćelijsku kuću kojoj je prva prostorija bila za goste (megaron), a povučenija za žene i djecu. Rimljani razvijaju kuću sa kvadratičnim dvorištem okruženo hodnicima i trijemovima (atrij), uokolo kojeg se nižu sobe. Najstariji tekst o arhitekturi kao grani ljudske djelatnosti jest O Arhitekturi (De Architectura) latinskog autora Vitruvija, koji kaže da se arhitektura zasniva na skladu i ravnoteži tri načela: Ljepote (Venustas), Čvrstoće (Firmitas) i Korisnosti (Utilitas).
[[nap:Categurìa:Architettura]]
 
[[nds:Kategorie:Architektur]]
U srednjem vijeku kuće se pojednostavljuju (soba iznad sobe, drveni strop i stepenice). U gotici se kuće šire na susjedne, a u renesansi se ponovno grade veće gradske kuće i palače po uzoru na antiku. Od tada stambene zgrade rastu u visinu i gradovi okupljaju veliki broj stanovnika na relativno malom prostoru.
[[nds-nl:Kattegerie:Architektuur]]
 
[[nl:Categorie:Architectuur]]
Od trokatnica i četverokatnica u 19. st., nastaju deseterokatnice i na kraju neboderi u 20 st. Danas je nezamislivo stanovati u domu koji nema specijalizirane prostorije (kupatilo, kuhinju, dnevni boravak ...), a veličina, raspored i veze prostorija ovise o njihovoj namjeni.
[[nn:Kategori:Arkitektur]]
 
[[no:Kategori:Arkitektur]]
Odmah nakon kuće za sebe, ljudi su razvili građevine za svoje bogove. U sakralnu arhitekturu spadaju: hramovi, svetišta, mauzoleji (monumentalna grobne građevine), crkve, samostani, džamije ... Hramovi širom svijeta (od mezopotamskih visokih stepenastih hramova, ogromnih egipatskih, ili potpuno prekrivenih skulpturama u indiji), građeni su da budu veličanstveni i bogati kako bi se bogu udobrovoljilo i navelo da posjeti ta mjesta za molitve i obrede.
[[nrm:Category:Architectuthe]]
 
[[os:Категори:Архитектурæ]]
[[pl:Kategoria:Architektura i budownictwo]]
Taj Mahal u Indiji je najpoznatiji mauzolej na svijetu.
[[pms:Categorìa:Architetura]]
Katedrala u Chartresu je primjer gotičke gradnje.Sakralne građevine, kao najbogatije i najveće u gradu, možemo promatrati kao zrcalo društva u kojem su nastale i odraz cijele kulture jedog naroda. Tako je crkva, oduvijek, osim za vjerske obrede, služila za društvena okupljanja i bila je središte kulturnog života. Kroz srednji vijek, crkva je bila jedina galerija umjetnosti, muzej slikarstva i skulpture, jedina koncertna dvorana u gradu, školska ustanova … Ipak je prvenstveno služila duhovnim potrebama stanovnika, njihovom poimanju Boga i života. Naravno, ta shvaćanja su se mijenjala tokom vremena, a s njima i arhitektura crkve. Tako je npr. romanička crkva (11. –12. st.) svojim oblikovanjem odgovarala nemirnom vremenu stalnog ratovanja među feudalcima, i uopće osjećaju nesigurnosti, pa su te crkve imale što deblje i zatvorenije zidove, zvonike poput kula, uske prozore i uopće je sličila tvrđavi. A gotička crkva (13. i 14. st.) slavi veću sigurnost i snažan gospodarski razvoj gradova, obrta i trgovine. Umjesto zidova postavlja ogromne prozore, njih ispunjava slikama od komada raznobojnog stakla (vitraj). Renesansna crkva (15. i 16. st.) poštuje načelo "Čovjek je mjerilo svih stvari", stoga ono što je dobro za čovjeka dobro je i za vjeru. Crkve su sličile na stambene građevine, možda malo raskošnije i oslanjala je se na dostignuća antike (s lukovima, kupolama, arkadama …). Barokna crkva (17. i 18. st.) je često ovalna, a ukrašena je tako da niječe granicu prostora i stvara privid (iluziju) da se unutrašnji prostor crkve pretače u beskrajni prostor u kojemu se sve kreće i mijenja. Moderna crkva (20. st.) vjeruje u novo doba koje mora iznaći nov izraz. Stoga se lišava svih ustaljenih elemenata crkve (stupovi, kapitel, lukovi, ukrasni oblici …) i kao i sve u 20. st. bitno se razlikuje od cijelog prethodnog razvoja čovječanstva.
[[pt:Categoria:Arquitetura]]
 
[[ro:Categorie:Arhitectură]]
Zgrade javne i društvene namjene su najčešće veća zdanja u gradovima za različite potrebe društvene zajednice. Isprva se zdravstvena, prosvjetna, kulturna ili umjetnička djelatnost obavljala u zgradama koje se nisu razlikovale od stambenih. No, u novijoj arhitekturi ove građevine razlikujemo po namjeni: kazališne zgrade, koncertne dvorane, muzeji, galerije, kino-dvorane, stadioni, športske dvorane, domovi kulture … Za upravljanje gradom, od najranijih vremena razvila su se dva tipa građevina: vijećnica ili palača vladara. Palača, ma kome pripadala, uvijek mora vršiti dvije funkcije: osigurati što udobniji život vlasniku i drugima prikazati njegovo bogatstvo i moć.
[[ru:Категория:Архитектура]]
 
[[sc:Category:Architetura]]
[[scn:Catigurìa:Architittura]]
Francois Garnier, Opera u Parizu, primjer neobarokne javne i društvene zgrade.
[[sh:Category:Arhitektura]]
Carska palača u "Zabranjenom gradu", Peking.Najranije palače su bile utvrđene visokim i debelim zidinama, pa ih nazivamo utvrdama. Svaka utvrda nosi odlike svoga vremena (u gotici visoke zidine, u renesansi zvjezdolike, u baroku s ogromnim vrtovima i bazenima …). Zanimljiv je prijelaz iz gotike u renesansu gdje visoki kvadratični zidovi utvrda postaju niski, obli, u obliku peterokuta zidovi. Razlog tomu je promjena načina ratovanja, tj. prijelaz sa hladnog oružja (strijele, mačevi, koplja …) na vatreno oružje (topovi, muškete …) otkrićem baruta.
[[simple:Category:Architecture]]
[[sk:Kategória:Architektúra]]
[[sl:Kategorija:Arhitektura]]
[[sq:Kategoria:Arkitekturë]]
[[sr:Категорија:Архитектура]]
[[sv:Kategori:Arkitektur]]
[[szl:Kategoria:Baukůnšt a budowńictwo]]
[[ta:பகுப்பு:கட்டிடக்கலை]]
[[th:หมวดหมู่:สถาปัตยกรรม]]
[[tl:Kaurian:Arkitektura]]
[[tr:Kategori:Mimarlık]]
[[uk:Категорія:Архітектура]]
[[vec:Categoria:Architetura]]
[[vi:Thể loại:Kiến trúc]]
[[vls:Categorie:Architectuur]]
[[yi:קאַטעגאָריע:ארכיטעקטור]]
[[zh:Category:建筑]]
[[zh-yue:Category:建築]]