Razlika između izmjena na stranici "Mokoš"

Dodano 159 bajtova ,  prije 11 godina
m
Poništene izmjene koje je napravio Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao VolkovBot
(dotjerivanje)
m (Poništene izmjene koje je napravio Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao VolkovBot)
Zemlju, vrlo često zvanu svetom, okružuje niz tabua kao npr. zabrana zabijanja kolaca u nju prije proljetnog praznika, ona je tada noseća i uskoro će rađati novi život - «Tko udara zemlju, udara majku svoju po trbuhu». Čak i pad na zemlju bio je negdje smatran uvredom nanesenu njoj. Tada se trebalo ispričati svetoj zemlji da ne bi došlo do posljedica nakon pada ( lomova ili uganuća). Zabrana čupanja trave u tom vremenu bio je također odraz poštivanja prema nosećoj Zemlji - «Tko travu čupa, taj čupa kosu majci svojoj». Vrlo često se o zemlji narod izražavao kao o «onoj koja je bogata». Kod mnogih Slavena Mokoš je kasnije bila shvaćana kao kućni duh, čuvarica ženskih poslova i polja - «Mokoš nadgleda kuću, štiti prelje, ponekad uznemiri žene koje predu, nadgleda ovce, striže ih... Za nju, pored škara za šišanje, ostavlja se i pramen vune».
 
Kao žensko božanstvo ostala je najduže u sjećanju žena, no svi su ju slavili kao ženski aspekt kosmičkog poretka. Još do XVI. vijeka kršćanski svećenici prilikom ispovijedi obavezno su pitali svaku ženu: «Jesi li išla k Mokoši?». Unatoč tome, ostala je Mokoš u sjećanju naroda sve do današnjih dana. U umu samosvjesnog, tragajućeg za prekinutim vezama s prirodom, slobodnog čovjeka danas vraća svoj sjaj i svetost naša jedina Zemlja, Majčica – Mokoš
 
 
12.809

izmjena