Razlika između verzija stranice "Bunjevci"

{{Preuređivanje}}

{{Prijevod}}

 

Područje koje su nastanjivali u [[16. vijek]]u (tada nazivan [[Hercegovački sandžak]]) bio je pod masovnom [[islam]]izacijom koju su širili [[Osmansko Carstvo|Turci]], i vjerovatno su bili glavni uzrok što se bunjevački narod (nazivali su se Krmpoćanima) krenuo prema [[sjever]]u i naselio zaleđe [[Senj|Senja]]. [[1605]]. godine prvi Bunjevci dolaze u tvrdi grad Senj. Iste godine dobili su i privolu grofova [[Nikola Zrinski|Nikole]] i [[Juraj Zrinski|Jurja Zrinskog]] da se mogu naseliti u Liču kod [[Fužine|Fužina]]. Bila je to prva seoba Bunjevaca u Lič u kojoj je učestvovalo 49 obitelji. Bunjevačka plemena na [[Velebit|Velebitu]] kasnije osnovaše više naselja od kojih su najpoznatija [[Krivi Put]], [[Krmpote]] i [[Alan]] u senjskom i novljanskom zaleđu. Ovdje Bunjevci Krmpoćani nastaviše živjeti starim načinom života. Stada [[Ovca|ovaca]] ovih ljudi često zalaze na polja Senjanima što dovodi do sukoba i čestog sporenja na sudu. Bunjevačke kuće i ovdje su malene, bave se proizvodnjom vrhnja i [[sir]]a [[škripavac|škripavca]], a od divljih [[Šumsko voće|šumskih plodova]] ([[kupina]]) izrađuju sok poznat kao [[trambuva]]. Svoja Malena polja opasavali su kamenim zidovima kako bi ih zaštitili od erozije. Čvrsti i snažni ovi ljudi uspjeli su se prilagodoti divljoj prirodi [[Velebit]]a. Njihove žene su snažne, jedre i plodne. Obitelji su velike, s mnogo djece.