Razlika između verzija stranice "Hadžići"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
Red 28:
Na današnjem prostoru Hadžića u periodu prahistorije, postojala je primarna komunikacija koja je dolinom rijeke [[Neretva|Neretve]] išla u istočnu [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Antička komunikacija koja je ovdje uspostavljena u [[2. vijek]]u nove ere pratila je prahistorijsku predhodnicu. Na teritoriji današnje Općine Hadžići uočljivo je da su prahistorijska naselja (Gradine) bila smještena na obroncima Ormanja, [[Bjelašnica|Bjelašnice]] i Igmana te u dolini rijeke Zujevine. Od [[arheologija|arheoloških]] lokaliteta izdvajaju se hronološki nedefinisani u Tinovu brdu, Gradelju i Gradini (Gradac).
 
U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] današnje područje Općine Hadžići prvobitno bilo je u sastavu Župe Lepenice. Postojanje male Župe Smucke u okviru Lepenice može se tumačiti raspadom velikih župskih oblasti na manje. Ovaj prostor se nalazio od [[12. vijek]]a pod vlašću bosanskih banova. Kasnije tokom [[14. vijek]]a donacijama vladara ova oblast dolazi pod upravu porodice Kosača, ali u nekim mjestima dalje egzistira vlast bosanskih vladara (Gradac i Smucka). Kroz današnje Hadžiće postojala je prirodna veza srednje Bosne i [[Dubrovnik]]a. Zbog toga postoji više tranzitnih carina, od kojih je jedna bila Raštelica ([[Talijanskiitalijanski jezik|talital.]] carina). Arheološki podatci govore o postojanju dva srednjovjekovna grada a to su: Gradac kod Hadžića i Tuhelj kod Tarčina. Za njih P. Anđelić tvrdi da su bili centri manjih upravnih jedinica. Za Tuhelj se tvrdi da se može identifikovati sa današnjim naseljem Smucka. Gradac se u izvorima pominje [[1355]]. i [[1378]]. u vezi sa carinom bosanskog vladara te se iz tog izvora vidi da se nalazi pod vlašću kralja ([[Tvrtko I|Tvrtka I]]).
 
Dolaskom [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]] i razvoja [[Sarajevo|Sarajeva]], Smucka gubi značaj raskrsnice, a javlja se Pazarić kao najvažnija raskrsnica. Sam naziv upućuje na malo trgovište sa nekoliko hanova. Današnji Pazarić nastaje nakon izgradnje željezničke pruge Sarajevo-Metković. Pored hanova u Pazariću postojali su hanovi Japalaka u Tarčinu, jedan u Raštelici i oko naselja Breze u donjim Hadžićima, a postojao je jak lokalni trg Blažuj.