Razlika između verzija stranice "Hadžići"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
|||
Red 28:
Na današnjem prostoru Hadžića u periodu prahistorije, postojala je primarna komunikacija koja je dolinom rijeke [[Neretva|Neretve]] išla u istočnu [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Antička komunikacija koja je ovdje uspostavljena u [[2. vijek]]u nove ere pratila je prahistorijsku predhodnicu. Na teritoriji današnje Općine Hadžići uočljivo je da su prahistorijska naselja (Gradine) bila smještena na obroncima Ormanja, [[Bjelašnica|Bjelašnice]] i Igmana te u dolini rijeke Zujevine. Od [[arheologija|arheoloških]] lokaliteta izdvajaju se hronološki nedefinisani u Tinovu brdu, Gradelju i Gradini (Gradac).
U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] današnje područje Općine Hadžići prvobitno bilo je u sastavu Župe Lepenice. Postojanje male Župe Smucke u okviru Lepenice može se tumačiti raspadom velikih župskih oblasti na manje. Ovaj prostor se nalazio od [[12. vijek]]a pod vlašću bosanskih banova. Kasnije tokom [[14. vijek]]a donacijama vladara ova oblast dolazi pod upravu porodice Kosača, ali u nekim mjestima dalje egzistira vlast bosanskih vladara (Gradac i Smucka). Kroz današnje Hadžiće postojala je prirodna veza srednje Bosne i [[Dubrovnik]]a. Zbog toga postoji više tranzitnih carina, od kojih je jedna bila Raštelica ([[
Dolaskom [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]] i razvoja [[Sarajevo|Sarajeva]], Smucka gubi značaj raskrsnice, a javlja se Pazarić kao najvažnija raskrsnica. Sam naziv upućuje na malo trgovište sa nekoliko hanova. Današnji Pazarić nastaje nakon izgradnje željezničke pruge Sarajevo-Metković. Pored hanova u Pazariću postojali su hanovi Japalaka u Tarčinu, jedan u Raštelici i oko naselja Breze u donjim Hadžićima, a postojao je jak lokalni trg Blažuj.
|