Razlika između verzija stranice "Japodi"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Poništene izmjene koje je napravio 72.14.193.5 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao SPQR |
|||
Red 11:
Tako su Rimljani isprovocirali sukobe koje je započeo konzul Gaj Kasije ''Caius Cassius'') 171. p.n.e. , pa opet Junije Brut 129. godine p.n.e. i napokon Gaj Koskonije (''Caius Cosconius'') 78-76. godine p.n.e.
{{citat|"... /Gali/ uložiše žalbu pred Senatom na C. Cassiusa, koji bješe konzul prethodne godine a sad je služio kao vojni tribun u Makedoniji... za uništenje polja alpskih plemena koja su bila prijatelji Rima i odvođenje hiljada u ropstvo... Požalili su se i Karni, Histri i Japodi. Obavijestili su Senat da je Cassius prvo zatražio da mu daju vodiče prema Makedoniji... a onda se okrenuo i napao njihovu teritoriju, prolijevajući krv, silujući i paleći..."; [[Livije]] u [[Ab Urbe Condita]], 43.5}}
Nakon njegove pobjede Japodi sklapaju mir s Rimom i plaćaju danak, ali su se od 52-47. godine p.n.e. ponovo pobunili i prekinuli savezništvo. Iz tog razloga je 34. godine p.n.e. Oktavijan počeo rat protiv Japoda u kojem je konačno zauzeo i uništio japodsku prijestolnicu ''Metulum'' (danas gradina Viničica kod [[Josipdol]]a), uz veliki broj civilnih žrtava. (Rimski historičar Livije navodi godinu 35. p.n.e: "(Oktavijan) je porazio Japode, Dalmate i Panonce"; Periochae, knjiga 131). Nakon toga japodske zemlje, tj. današnji Gorski Kotar, Lika i Kordun ostaju trajno pod vlašću Rima sve do njegove propasti. Japodsko područje je bilo dio rimske provincije [[Ilirikum]], odnosno Dalmacije, sa ograničenom autonomijom, na čijem čelu je bio domaći romanizirani poglavar tzv. ''Praepositus Iapodum''.
== Porijeklo Japoda ==
Line 17 ⟶ 19:
Japodi su uz Liburne jedna od najranije poznatih ilirskih etničkih grupa; po vijestima grčkih pomoraca na Jadranu iz VI stoljeća p.n.e. prvi ih spominje [[Hekatej]] (''Hekataios''). Rezultati arheoloških istraživanja smještaju kulturu Japoda kao prijelaz između kultura sjevernijih plemena Panonaca prema "pravim" Ilirima na jugoistoku, pa se Japodi (slično kao i mlađi Dalmati) uslovno mogu smatrati "Poluilirima".
Rimski historičar [[Strabon]] je na osnovu nejasnih izvora smatrao Japode za miješanu grupu [[Kelti|Kelta]] i Ilira, mada nema jasnih dokaza o učešću keltske komponente osim nešto keltskog oružja pronađenog najviše uz rijeku Kupu, koje je tu vjerojatno dospjelo trgovinom sa susjednim sjevernim [[Taurisci]]ma. Ovi [[Kelti]] su se doselili u blizinu Japoda tek oko 500 godina kasnije, u IV stoljeću p.n.e. kada su Japodi već imali razvijenu sopstvenu kulturu,
== Kultura i privreda ==
| |||