Razlika između verzija stranice "Masakri na Markalama"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 5:
 
Relativizacija masakra, špekulacije o počiniocu, ali i negiranje samog zločina su i dalje predmet brojnih rasprava i [[teorija zavjere]]. <ref name=BBC>Fish, Jim. (5. februar, 2004). [http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3459965.stm Sarajevo massacre remembered]. BBC.</ref>
 
== Markale 1 ==
 
Prvi masakr se dogodio između 12:10 i 12:20 poslije podne, kada je minobacački projektil kalibra 120 mm ispaljen sa srpskih položaja na području sela Mrkovići pao u prepunu gradsku tržnicu Markale. Spasioci i ostali radnici Ujedinjenih Naroda su brzo stigli da bi pomogli brojnim civilnim žrtvama, dok su snimci događaja brzo postali glavne vijesti širom svijeta.<ref name=BBC/> Kontroverza o događaju je počela nakon što je prvobitni izvještaj [[UNPROFOR|UNPROFORA]] došao do zaključka da je granata ispaljena sa položaja Armije RBiH.<ref name=CIJ/> General [[Hugh Michael Rose|Michael Rose]], britanski čelnik UNPROFOR-a, je otkrio u svojim memoarima da je tri dana nakon masakra rekao [[Jovan Divjak|generalu Divjaku]], zamjeniku zapovjednika snaga Armije RBiH, da je granata bila ispaljena sa bosanskih položaja.<ref name=BBC/> Međutim, kasniji i opširniji izvještaj UNPROFOR-a je primjetio računsku pogrešku u originalnom izvještaju. Kad su ispravili grešku, Ujedinjeni Narodi su došli do zaključka da nije moguće utvrditi koja je strana ispalila granatu.<ref name=CIJ/>
 
[[Januar]]a [[2004]]. godine, tužioci u slučaju protiv [[Stanislav Galić|Stanislava Galića]], srpskog generala koji je komandovao [[Opsada Sarajeva|opsadom Sarajeva]], pred [[MKSJ|Međunarodnim krivičnim sudom za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije]], predstavili su kao dokaz stručni izvještaj balističkog eksperta Berke Zečevića.<ref name=CIJ/> Zajedno sa dvoje kolega, Zečevićeva istraga je otkrila šest mogućih mjesta sa kojih je dotična granata mogla biti ispaljena, od kojih su pet bili položaji VRS-a, a jedno pod kontrolom Armije RBiH.<ref name=CIJ/> Mjesto pod kontrolom Armije RBiH je bilo vidljivo promatračima UNPROFOR-a, koji su potvrdili da tog dana ni jedna granata nije bila ispaljena sa tog položaja.<ref name=CIJ/> Zečević je dalje objasnio da su se neki dijelovi projektila mogli proizvoditi samo u dva mjesta, a oba su bili pod kontrolom Vojske Republike Srpske.<ref name=CIJ/> Sud je na kraju odlučio da je Galić kriv bez osnovane sumnje za svih pet granatiranja za kojeg su ga tužioci optužili, uključujuči i Markale, te je osuđen na doživotnu robiju.<ref name=CIJ/> Iako je o presudi opširno izvještavano preko međunarodnih medija, prema tvrdnjama [[Helsinški odbor za ljudska prava|Helsinškom odboru za ljudska prava]] u Srbiji, odluka suda je ignorisana u samoj [[Srbija i Crna Gora|Srbiji i Crnoj Gori]].<ref name=BBC/>
 
=== Ubijeni građani 5. februara 1994.===
 
Tog dana ubijeni su: Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Čosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selma Kovač, lbro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Rizvo Sabit, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić.
 
== Markale 2 ==