Razlika između verzija stranice "Delfi"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
sa sh+en wiki |
dopuna sa fr wiki |
||
Red 6:
[[Datoteka:Delphi tholos cazzul.JPG|250px|mini|Ostaci Ateninog hrama u Delfima]]
[[Datoteka:Ancient athletics stadium at Delphi.JPG|250px|mini|Pogled na stadion delfskog svetilišta, korišten za vrijeme Pitijskih igara. Kamene tribine s desne strane su dodali Rimljani.]]
[[Datoteka:Delphi charioteer front DSC06255.JPG|mini|150px|Na Pitijskim igrama održavale su se trke kočija, pa ova skulptura nosi naziv ''Kočijaš iz Delfa''.]]▼
[[Datoteka:Treasury of Athens at Delphi.jpg|mini|Atenina riznica, izgrađena u znak sjećanja na Maratonsku bitku.]]
▲[[Datoteka:Delphi charioteer front DSC06255.JPG|mini|150px|Na Pitijskim igrama održavale su se trke kočija, pa ova skulptura nosi naziv ''Kočijaš iz Delfa''.]]
[[Datoteka:Delphi Museum 01.jpg|mini|250|Kotao sa tronošcem, čuva se u muzeju u Delfima.]]
[[Datoteka:027MAD Head of griffin.jpg|mini|250|Bronzana glava grifona]]
[[Datoteka:07Delphi Saeule Taenzer.jpg|mini|250|Dio stuba iz Delfa sa kapitelom ukrašenim skulpturom koja prikazuje plesačice.]]
'''Delfi''' ([[Grčki jezik|grčki]]: Δελφοί - ''Delphoi'')
Aplonovo svetilište u Delfima ima karakter pan-helenskog svetilišta gdje su se atlete iz cijelog grčkog svijeta okupljali svake četiri godine i takmičili se tokom ''Pitijskih igara'', preteče [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]].
▲'''Delfi''' ([[Grčki jezik|grčki]]: Δελφοί - ''Delphoi'') je [[arheologija|arheološko]] nalazište i savremeni grad u [[Grčka|Grčkoj]]. U antička vremena bio je prebivalište [[Delfska Sibila|Delfske Sibile]], proročice posvećene bogu [[Apolon]]u. Delfi su poštovani širom grčkog svijeta kao mjesto ''ομφαλός omphalos'' kamena, centra svijeta. U unutrašnjosti ''εστία hestia'', ili srcu hrama delfskog Apolona (''Απόλλων Δελφίνιος - Apollon Delphinios''), gorio je "vječni plamen" (άσβεστος φλόγα). Poslije [[Bitka kod Plateje|bitke kod Plateje]], grčki gradovi su ugasili svoje vatre i donijeli su novu vatru iz srca Grčke, Delfa. U pričama o osnivanju nekih grčkih [[kolonija]], osnivači su prvo posvećivani u Delfiju (Burkert, 1985, pp. 61, 84).
==Lokacija==
Delfi se nalaze na zaravni na jugozapadnoj padini planine [[Parnas]]. Polukružna izbočina poznata je kao [[
==Apolon==
Ime ''Delphoi'' je povezano s δελφός ''delphus''
Druga legenda kaže da je Apolon došao u Delfe sa [[sjever]]a i zaustavio se u [[Tempe]]u, gradu u [[Tesalija|Tesaliji]] da ubere [[lovor]], biljku koja mu je posvećena. U znak sjećanja na ovu legendu, pobjednici Pitijskih igara nagrađivani su lovorovim vijencem ubranim u Tempeu.
Line 23 ⟶ 28:
Delfi su bili mjesto velikog hrama posvećenog Apolonu Febu, tamo su se održavale Pitijske igre i također je bilo mjesto poznatog proročišta. Čak i u rimsko vrijeme bilo je stotine votivnih statua, koje je opisao [[Plinije Mlađi]] a vidio ih je i geograf [[Pauzanija]].
Kada je bio mlad, Apolon je ubio božanstvo, htoničnu zmiju Pitona, koji je
==Proročica==
Prva proročica je bila opšte poznata kao [[Sibila]], iako je njeno ime bilo [[Herofila]]. Ona je svoja predskazanja pjevala, a dobijala ih je od Geje. Kasnije, "Sibila" je postala titula koja je davana svakoj sveštenici (''Sibyl'') koja je proricala. Sibila bi sjedila na ''sibilskoj stijeni'', udišući isparenja iz zemlje <ref>Nakon istraživanja mjesta, [[arheologija|arheolozi]] su bili ubijeđeni da su isparenja samo [[mit]], jer nisu mogli pronaći dokaz o njegovom postojanju. Po opšteprihvaćenom mišljenju tadašnje [[geologija|geologije]] emitovanje gasova iz stijene može se pojaviti jedino u vezi s [[vulkan]]skom aktivnošću. Međutim, nedavna geološka ispitivanja ukazuju da je mjesto proročišta mlada geološka rasjelina i da je moguće da su u drevnim vremenima ovde izlazili laki [[ugljikovodici|ugljikovodonični]] [[gas]]ovi iz [[bitumen|bitumenoznog]] [[krečnjak]]a koji imaju opojan efekat. (de Boer et al., Geology '''29''' (2001) pp. 707; vidjeti npr. [http://www.geolsoc.org.uk/template.cfm?name=DelphiHigh]</ref> i davala svoja često zbunjujuća predskazanja. [[Pauzanija]] je tvrdio da je Sibila rođena iz veze čovjeka i boginje, kćerke morskog čudovišta i besmrtne [[nimfa|nimfe]]. Drugi su govorili da je ona Apolonova sestra ili kćerka. Treći tvrde da je Sibila crpila snagu prvobitno od Geje, koja je predala proročište [[Temida|Temidi]], a ova [[Apolon|Feb]]u.
Proročica je imala značajan uticaj širom Grčke, i konsultovana je prije svakog važnijeg poduhvata: ratova, osnivanja kolonija i sl. Ona je poštovana i u polu-helenističkim zemljama u okolini Grčke, kao što je [[Lidija]], [[Karija]], čak i [[Egipat]]. [[Krez]], vladar Lidije tražio je savjet od Delfa prije nego što je napao Persiju, i prema [[Herodot]]u dobio je odgovor: "ako to uradiš, uništićeš veliko carstvo". Krez je smatrao da je odgovor povoljan i krenuo u rat, ali je bio poražen, tako da je carstvo čije je uništenje pomenuto u proročanstvu zapravo bilo njegovo.
Također se smatra da je proročica objavila da je [[Sokrat]] najmudriji čovjek u Grčkoj, na što je Sokrat rekao da ako je tako, to je zbog toga što je svjestan svog neznanja. Ova tvrdnja povezana je s najčuvenijim geslom Delfa, za koji je Sokrat rekao da ga je ovde naučio, ''Gnothi Seauton'' (Γνώθι Σεαυτόν)
U III stoljeću n.e, proročica je, vjerovatno potkupljena, izjavila da bog ovdje više neće govoriti.
Apolonov hram u Delfima izgradili su [[Troponije]] i [[Agamed]].
==Građevine==
Line 42 ⟶ 46:
===Riznice===
Od samog ulaza u nalazište, pa uz padinu skoro do samog hrama, nalazi se veliki broj votivnih statua i brojne riznice. Njih su podizale razne države,
===Oltar Kiosa===
Ovaj oltar koji su podigli stanovnici ostrva Kios nalazi se ispred Apolonovog hrama. Prema jednom natpisu utvrđeno je da datira iz V stoljeća p.n.e. Gotovo u potpunosti je izgrađen od crnog mramora osim osnove i izgledao je veoma impresivno. Restauriran je 1920. godine.
===Atinjanska stoa===
''Stoa'' (nakriveni prolaz na otvorenom omeđen stubovima) vodi od glavnog svetilišta prema sjeveroistoku. Izgrađena je u jonskom stilu i sastoji se od sedam stubova sa ''kanelurama'' isklesanih iz po jednog komada kamena (za razliku od većine drugih stubova koji su napravljeni od nekoliko elemenata postavljenih jedni na druge). Natpis na vijencu jednog stuba govori da su stou napravili Atinjani nakon pobjede u pomorskoj bici protiv Perzijanaca 478. godine p.n.e. U njoj su smjestili ratne trofeje. Stražnji zid stoe sadrži bezmalo hiljadu uklesanih kratkih biografija; pretpostavlja se da je svaki oslobođeni rob u [[Atina|Atini]] bio obavezan objasniti kako je i čime zaslužio svoju slobodu.
===
Ovaj zid je bio izgrađen kao potpora terasi drugog Apolonovog hrama izgrađenog oko 548. godine p.n.e. Ime je dobio prema svom mnogostranom obliku (grčki: πολύς (polis) - više, mnogo, i γωνία (gonia) - ugao, koljeno).
===Gimnazija===
Line 63 ⟶ 64:
Gimnazija se nalazi oko 800 metara od glavnog svetilišta i činila je grupa građevina koju je koristila "omladina" iz Delfija. Zgrade su imale dva nivoa: ''stoa'' na gornjem nivou sa otvorenim prostorom a ''palestra'' (vježbaonica), bazen i kupatila su bili na donjem spratu. Kaže se da su bazeni i kupatila imali magičnu moć i davali sposobnost komuniciranja sa Apolonom.
===Kastalijski izvor===
Delfski sveti izvor nalazi se između litica nazvane Fedrijadele ("blistave stijene", grčki: Φαιδριάδες, [[engleki jezik|en.]]
Phaedriades). Na ovom mjestu se nalaze preostali ostaci dvije monumentalne fontane koje su dobijale vodu sa ovog izvora. Datiraju iz Arhajskog perioda. [[Rimljani]] su kasnije usjekli fontanu u stijeni.
Fedrijadele su dvije litice visoke oko 700 metara i nalaze se na donjem dijelu južne padine Parnasa. Antički historičari [[Strabon]], [[Plutarh]] i Pauzanija pominju ove litice kada opisuju Delfe. Plutarh je dugo godina i sam bio sveštenik u Delfima i tumačio proročanstva. Čak i danas, u podnevnim satima, površina stijena ovih litica zasljepljujuće reflektuje svjetlost [[Sunce|Sunca]].
===Stadion===
Stadion se nalazi još dalje na brdu, iznad ''via sacra'' (sveti put) i amfiteatra. Prvobitno je izgrađen u V stoljeću p.n.e. a tokom kasnijih stoljeća je prepravljan. U II stoljeću je najnovije prepravke dao napraviti Herod iz Atike, u njegovo vrijeme su dodane kamene tribine i lučni ulaz. Stadion je
===Amfiteatar===
Line 83 ⟶ 84:
===Sibilina stijena===
Sibilina stijena ima oblik platforme i nalazi se između atinske riznice i atinjanske stoe na ''via sacra'' (sveta staza) koje vodi do Aplonovog hrama u arheološkom dijelu Delfa. Tvrdi se da je sa ove stijene Sibila izricala svoja proročanstva.
==Predmeti==
===Bronzane statuete===
Statuete izrađene u [[bronza|bronzi]] datiraju iz IX i VIII stoljeća p.n.e. Pri njihovoj izradi koristila se posebna tehnika koja se i danas koristi pri izradi bižuterije: prvo se izvajao model od voska oko kojeg se oblikovao kalup od gline, zatim se zagrijavanjem vosak otapao i izlijevao iz glinenog kalupa u koji se nakon toga ulijevala istopljena bronza a nakon njenog hlađenja i očvršćavanja glineni kalup se razbijao i više se nije mogao upotrijebiti tako da je svaka statueta predstavljala unikatni rad. Interesantno je da statuetama iz navedenog perioda nisu predstavljana božanstva već samo ljudski likovi, likovi žena, muškaraca i ratnika, ponekad i na konjima ili u kočijama (bornim kolima). Forme su često veoma detaljne s živopisnim prikazima likova.
===Bronzani tronožac===
Arheološkim istraživanjima otkriveni su i mnogi bronzani tronošci koji su služili za davanje ponuda božanstvima a i sama Pitija je sjedila na jednom tronošcu. Prvobitno su tronošci služili u kulinarske svrhe i imaju veoma simboličko značenje. U pojedinim slučajevima, tronošci i kotlovi su nuđeni i skupa. Kotlovi su ukrašavani likovima mitoloških bića, npr. likom [[grifon]]a. Ovi fantastični elementi vode porijeklo sa istoka, odnosno, iz [[Babilon]]a. Reprodukcijom ovih istočnih motiva grčke zanatlije su svojim rukotvorinama davali ''dah orijenta''.
===Statua Apolona od slonovače===
Ova statueta iz VII stoljeća p.n.e. izrađena od slonovače prikazuje muško božanstvo, vjerovatno Apolona, u uspravnom položaju; u jednoj ruci drži koplje a druga ruka mu je položena na glavi životinje čiji je on gospodar. Prikazana tema odiše orijentalnom ikonografijom. Veličina skulpture prikazanog božanstva je impresivna a na donjem dijelu nalazi se tipično grčki dekorativni element - meandar.
===Stub sa plesačicama===
Ovaj stub iz oko 330. godine p.n.e. sa kapitelom u obliku listova akanta ima i jedinstveni ukras koji prikazuje tri mlade plesačice čiji je identitet još uvijek predmet rasprava. Ovaj stub je bio dio konstrukcije na čijem vrhu je bio ''omfalos'' - centar (pupak) svijeta i simbol Delfa.
==Današnji Delfi==
Današnji Delfi ili Delfoi
U srednjem vijeku Delfi su se nazivali i ''Kastri''. Srednjovjekovno naselje je bilo podignuto na samom arheloškom nalazištu a tadašnji stanovnici su iskoristili mramorne stubove i druge predmete za izgradnju svojih improviziranih nastambi. Ovakav način gradnje je bio uobičajen u naseljima koja su bila dijelom ili potpuno uništena, naročito nakon razornog zemljotresa iz 1580. godine. Arheolozi iz École française d'Athènes (Francuska škola iz Atine) su 1893. godine najzad pronašli mjesto na kojem su se nalazili antički Delfi pa je selo koje se tada tu nalazilo premješteno zapadno od lokacije hramova.
U podnožju arheološkog kompleksa nalazi se Arheološki muzej Delfi, na istočnoj strani sela, sjeverno od glavnog puta. U ovom muzeju se čuva impresivna kolekcija antičkih predmeta iz Delfa uključujući i najstariji notni zapis, čuvena melodija ''Kočijaš'', zatim blago pronađeno ispod ''via sacra'' i fragmenti reljefa sa Sifnijske riznice.
Ulaz u muzej i glavni kompleks se naplaćuju odvojeno (s popustom ako se posjećuje oboje) a ulaz u Gimaziju i Tolos je besplatan.
==Reference==
|