Razlika između verzija stranice "Bartol Kašić"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Poništene izmjene koje je napravio 93.136.36.204 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao CERabot
Red 28:
Kašić je za svećenika zaređen [[1606]]. Nakon toga bio je ispovjednikom u bazilici sv. Petra u Rimu. Od [[1609]]. do [[1612]]. boravio je u Dubrovniku i 1612/13. prerušen u trgovca bio je u misijskom pohodu u [[Bosna|Bosni]], [[Srbija|Srbiji]] i istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]] ([[Valpovo]], [[Osijek]], [[Vukovar]]) o čemu je izvijestio [[Papa|papu]]. Od [[1614]]. do [[1618]]. bio je hrvatski ispovjednik u Loretu. Drugi misionarski pohod obavio je 1618/19. (Potkraj života oba je pohoda opisao u svojoj nedovršenoj Autobiografiji.) Od [[1620]]. do [[1633]]. ponovno je u Dubrovniku. Nakon toga vraća se u Rim u kojemu ostaje do kraja života.
 
[[Datoteka:[[Kategorija:]]]]== Djelo ==
 
Od 1613. objavio je niz djela vjersko-poučnoga sadržaja i namjene (o životu [[Sv. Ignacije Lojolski|sv. Ignacija]], [[Sv. Franjo Ksaverski|sv. Franje Ksaverskog]], [[Isus]]ovu i [[Sveta Marija|Marijinu]]), hagiografski zbornik Perivoj od djevstva (1625. i 1628), dva katekizma i dr. Potkraj [[1627]]. završio je duhovnu tragediju Sveta Venefrida s podnaslovom »triomfo od čistoće« koja je ostala u rukopisu i objavljena 1938. Godine [[1622]]. Kašić je na hrvatski jezik počeo prevoditi [[Novi zavjet]] i to na dubrovačku štokavštinu, a [[1625]]. dobio je nalog da prevede cijelu [[Biblija|Bibliju]]. God. [[1633]]. kompletan prijevod predan je u Rim kako bi dobio odobrenje za tisak, ali su tada nastupile poteškoće jer su neki »našijenci« bili protiv prijevoda na narodnome jeziku. Konačno prijevod je zabranjen (''»non est expediens ut imprimatur«''). S obzirom na činjenicu da su prijevodi Svetoga pisma na narodni jezik u mnogih naroda imali upravo prevratnu ulogu u usmjeravanju [[Standardni jezik|jezične standardizacije]], zabrana Kašićeva prijevoda Biblije nanijela je veliku štetu kasnijemu razvoju hrvatskoga književnoga jezika. Po sačuvanim rukopisima i uz iscrpne stručne komentare taj je prijevod objavljen tek [[2000]]. godine. Najizdavanije Kašićevo djelo je ''Ritual rimski'' koji je u raznim izdanjima do 19. st. bio u upotrebi u svim hrvatskim [[biskupija]]ma i nadbiskupijama osim u [[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebačkoj]], a otada i u njoj ostavši službenom liturgijskom knjigom sve do 1929. Tako je taj prvi prijevod obrednika na jedan živi jezik posve izvjesno snažno doprinio afirmaciji hrvatskoga književnoga jezika.
Red 82:
 
Štoviše- možemo razmotriti sljedeće brojke: najugledniji prijevod Biblije na [[engleski jezik]], verzija kralja Jakova ili autorizirana verzija (''King James version''), koja je snažno uticala na oblik engleskoga jezika, objavljena je [[1611]]. godine- dakle, svega dva desetljeća prije Kašićeva prijevoda. Ta riznica engleskoga jezika ima 12.143 različite riječi (izvorno, Biblija broji 8.674 različitih [[hebrejski]]h, te 5.624 [[Starogrčki jezik|grčkih]] riječi). No, Kašićev prijevod (koji nije sačuvan u cijelosti, jer nedostaju dijelovi [[Stari zavjet|Staroga zavjeta]]) broji oko 20.000 različitih riječi- što je više od engleske autorizirane verzije, kao i od izvornika. Sve to govori o jezičnoj invenciji i tvorbenoj bujnosti oca hrvatske lingvistike.
 
== Vanjski linkovi ==