Razlika između verzija stranice "Kruševac"

Kruševačka kotlina koja obuhvata kompozitnu dolinu Zapadne Morave prostire se između: Levča i Temnića na severu, Župe, Kopaonika i Jastrepca na jugu, Kraljevačke kotline i Ibarske doline na Zapadu.

 

Osnovu privrednog razvoja općine Kruševac svih ovih godina čine metalo-prerađivačka i hemijska industrija. Osim velikih društevnih kolektiva u gradu ima i preko 1200 privatnih preduzeća i preko 3500 samostalnih radnji u svim djelatnostima.

Značajna pažnja u proteklih 30-tak godina u općini Kruševac posvećivana je, i dalje se to čini, razvoju osnovnog i srednjeg obrazovanja: podizane su nove škole, dograđivani su i rekonstruisani mnogi školski objekti uz opremanje savremenim nastavnim sredstvima, opremom i učilima.

Vašeri ili sajmovi, nekada važan vid trgovine, uvedeni su u Kruševcu kad i u cijeloj Srbiji, zakonskom uredbom 1839. godine. Osim Vidovdanskog, održavali su se na Blagovijesti, 7. aprila, Sv. Iliju, 2. augusta i na "Malu Gospojinu", 21. septembra, što se održalo do današnjih dana.

Esnafske slave, nekada važna karakteristika građanskog društva, kada su razni esnafi, društva i udruženja, uglavnom humanitarnog karaktera, proslavljali svog patrona - zaštitnika (najstariji esnafi u Kruševcu su lončarski iz 1839, mumdžijski iz 1842, trgovačko-bakalski iz 1846, meandžijski iz 1848...) zadržale su se još samo kod humanitarnog društva "Dobra narav", ili "Baksuzi, ugursuzi i namćori", specifičnog za ovaj grad, koje se okuplja svake godine devetog utorka od Božića, imajući svoja pravila ponašanja.

 

{{Općine u Srbiji}}