|
'''Krčki knezovi Frankopani (Frankapani)'''
Frankopani, a uz njih i [[knezovi Zrinski|Zrinski]] spadaju među najznačajnije i najpoznatije hrvatske velikaške rodove koji su od XI. do XVII. vijeka, vrlo usko bilibilibranitelji povezaniHrvatske sod poviješćunadmoćnijega hegemonizma, prošlošćukoji ise sudbinomje hrvatskogau narodaduhu ieuropskoga merkantilizma u u obrani Hrvatske. Vijekovimasrčeno suprošćenje članoviuzeli. tihZato velikaškihjemljem rodovaja bilisada nositeljipo iovom braniteljilistu Hrvatskei od nadmoćnijegatebe osmanlijskogajedan osvajačavekovečni valete, tebe proseći, ako sam te u čem zbantuval, ali iti odlučnise protivniciu svečemu opasnijegazameril [[Habsburgovci|habsburškoga]](koje carskogja apsolutizmadobro znam) i njemačkogaoprosti hegemonizmami! Budi Bog hvaljen, kojija sesam jek usmrti duhudobro europskogapripravan, merkantilizmaniti nastojaose učvrstitiplašim, ja se ufam u čitavojBoga [[Habsburškavsemogućega, monarhija|Habsburškojkoji Monarhiji]].me Ije prošlostna tihovom dvajusvitu rodovaponizil, međusobnoda jese isprepletenatulikajše bračnimmene vezamahoće smilovati, prijateljstvimai ja ga budem molil i sudjelovanjimaprosil u(komu skorosutra svimdojti značajnijimufam zbivanjimase), da se mi naukupe pred njegovim svetim tronušem u Hrvatskojdiki vekivečne sastanemo. Već ništa ne znam ti pisati, osobitoniti naza ratištimasina, uniti obraniza Hrvatskedruga oddokončanja našega siromaštva, ja sam vse na volju osmanlijskogaBožju osvajačaostavil."''</tt>
I [[Fran Krsto Frankopan|Fran Krsto Frankopan]] piše oproštajno pismo svojoj supruzi......zaboravi mene, biti ću dobro.......radi marljivo, i rodi djecu drugim muškarcima.....neka te ne plaše.....budi dobra majka i rodi još barem 10 djece.....pusa, booook, pozzzzzz! :)
Krčki knezovi Frankopani su jedina obitelj na jadranskim ostrvima koja se razvila do moći u evropskim razmjerima. Smatra se da potiču iz '''Gradeca''' - danas napuštenog dvorca kraj [[Vrbnik]]a, a prvi je poznati član ove domaće obitelji plemenita roda bio bio '''Dujam''' koji je [[1118]]. godine sklopio s [[Mlečani]]ma ugovor da će kao mletački vazal upravljati ostrvom.
Prvog krčkog kneza Dujma naslijedila su [[1163]]. godine dva njegova sina: '''Bartol I.''' i '''Vid I.''' Treći sin '''Bartol II.''' "bio je valjda još nedorasao, pak tako su otčevinu preuzela dva starija brata". Bartol i Vid bilo je najčešće ime frankopanskih potomaka – sve do Bartola IV i Vida V.
Krčki knezovi ime '''Frankopani''' uzimaju tek nakon mnogo godina svoje pristutnosti na ovim prostorima. Neki historičari smatraju modom onog vremena uzimanje imena koje vuku porijeklo iz rimskih vremena. Tako je i ova naša obitelj uzela ime rimskih patricija “FRANGAPANIBUSA” te nakon toga i mijenjaju svoj grb u dva lava (simbol [[Mlečani|Venecije]]) koja lome kruh (frangere pane – lomiti kruh).
Potiču od knezova krčkih, a do sredine XV. vijeka, osim ostrva [[Krk]]a, stekli su posjede u županiji [[Gacka (pokrajina)|Gackoj]] s [[Otočac|Otočcem]], do [[Slunj]]a i [[Cetingrad]]a, [[Pounje|Pounja]], [[Vrlika|Vrlike]], Ostrovice i [[Skradin]]a. Većinu tih posjeda Frankapani su izgubili u borbama sa [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijama]]. U XVII vijeku njihovi posjedi protezali su se od [[Bosiljevo|Bosiljeva]] i [[Severin na Kupi|Severina na Kupi]] do [[Novi Vinodolski|Novoga]] u [[Vinodol]]u. I Frankapani su hrvatskom rodu dali na desetke uglednika: [[ban]]ova, književnika i ratnika. Među poznatijima su knez [[Bernardin Ozaljski]], sudionik [[Krbavska bitka|bitke na Krbavskom polju]] [[1493]]., poznati branitelj Hrvatske i osobito poznat po protuosmanlijskom govoru koji je kao starac održao pred njemačkim staležima [[1522]]. u [[Nürnberg]]u te njegov sin [[Krsto Ozaljski]] (1482.-1527.), poznati ratnik protiv Osmanlija, [[Mlečani|Mlečana]] i [[Habsburgovci|Habsburgovaca]], "skrbnik i zaštitnik kraljevstva" koje je kao hrvatske zaslužnike poznati književnik [[Milutin Cihlar Nehajev]] prikazao u romanu "Vuci", primorski i karlovački general i ogulinski kapetan (1589.-1652.)[[Vuk Krsto Tržački]], njegova djeca književnica [[Katarina Zrinski|Katarina ud. Zrinski]] (1625.-1673.) i pjesnik, prevoditelj i senjski kapetan [[Fran Krsto Frankapan]] (1643.-1671.) koji se je svom puninom pridružio svomu šurjaku u borbi protiv bečkog apsolutizma.
Knezovi Frankopani omogućili su franjevcima dolazak na ostrvce [[Košljun]] na [[Krk]]u. Ivan VII i [[Martin Frankopan]] dobili su od Pape [[Nikola V.|Nikole V.]] dozvolu (bulu- koja se danas nalazi u samostanu) da franjevci preuzmu “MOSTIR” – Košljun [[1447]]. Godine. Uz pomoć 1000 dukata Ivana Frankopana obnovio se samostan na Košljunu.
[[Ivan Frankopan]] – pjesnik, usadio je ljubav za [[ostrvo]] i svojoj kćerci [[Katarina Frankopan|Katarini Frankopan]]. Iako udana u Veneciji i u izgnanstvu, ona oporučno ostavlja drugih 1000 dukata (u ono vrijeme veliku svotu) samostanu na Košljunu – uz uvjet da bude pokopana “u zemlji svojih otaca”. Kod ulaza u crkvu i danas se nalazi njen grob s originalnom nadgrobnom pločom. Katarina je prenesena na Košljun 9 godina iza svoje smrti [[1529]]. Godine.
[[1671]]. godine “Judicium delegatum” – posebno određen sud osuđuje Frana Krstu Frankopana na smrt zato što nije prijavio [[Petar Zrinski|Petra Zrinskog]] i što je pozivao na ustanak. Ban Petar Zrinski osuđen je zato što je htio postati vladar.
Knez Fran Krsto Frankopan u zatvoru u Bečkom Novom Mjestu piše zbirku pjesama “''Gartlic za čas kratiti''”, a Zrinski piše svojoj supruzi Katarini Frankapan – sestri Frana Krste Frankopana:
<tt>''"Moje drago srce! Nemoj se žalostiti svrhu ovoga moga pisma, ni burkati. Polag Božjega dokončanja sutra o deseti uri budu mene glavu sekli i tulikajše naukupe tvojemu bratcu. Danas smo jedan od drugoga srčeno prošćenje uzeli. Zato jemljem ja sada po ovom listu i od tebe jedan vekovečni valete, tebe proseći, ako sam te u čem zbantuval, ali ti se u čemu zameril (koje ja dobro znam) i oprosti mi! Budi Bog hvaljen, ja sam k smrti dobro pripravan, niti se plašim, ja se ufam u Boga vsemogućega, koji me je na ovom svitu ponizil, da se tulikajše mene hoće smilovati, i ja ga budem molil i prosil (komu sutra dojti ufam se), da se mi naukupe pred njegovim svetim tronušem u diki vekivečne sastanemo. Već ništa ne znam ti pisati, niti za sina, niti za druga dokončanja našega siromaštva, ja sam vse na volju Božju ostavil."''</tt>
I [[Fran Krsto Frankopan|Fran Krsto Frankopan]] piše oproštajno pismo svojoj supruzi :
<tt>''"Predraga i preljubljena Julijo! Moja draga! Pošto mi je voljom neba i Božjom odredbom prijeći iz ovoga svijeta u drugi, da tako dadem zadovoljštinu za počinjene uvrede proti carskom Veličanstvu premilostivoga gospodara, htjedoh te iz srca da zagrlim ovim redcima i reći ti posljednji s Bogom, moleći te, moja ljubezna Julijo, da mi za Božje milosrđe oprostiš kršćanskom blagohotnosti, budeš li radi moje neobzirnosti morala trpjeti uvredu i muka. Isto te tako molim, draga Julijo, da mi oprostiš svaku i najmanju uvredu, koju sam ti nanio, otkad smo se uzeli."
''</tt>
* [[Stjepan Frankopan]]
* [[Fran Krsto Frankopan]]
* [[Katarina Frankopan]]
== Poveznice ==
* [[Nikola Šubić Zrinski]]
* [[Nikola Zrinski]] i brat [[Petar Zrinski]]
* [[Katarina Zrinski]]
[[Kategorija:Historija Hrvatske]]
[[Kategorija:Krk]]
[[hr:Frankopani]]
| 