Razlika između verzija stranice "Kruševac"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: nn:Kruševac |
No edit summary |
||
Red 12:
== Gradske slave i proslave ==
U narodnoj sveslovenskoj mitologiji Sveti Vid označava vrhovno, svevideće božanstvo. U srpskoj narodnoj tradiciji Vidovdan se obilježava kao dan Kosovske bitke 1389. godine. Stoga ga je srpska crkva od [[1892]]. godine, ozvaničila i uvrstila u svoje praznike, a poslije proroka Amosa i svetog kneza Lazara. Najznačajniji praznik za grad Kruševac svakako je Vidovdan, duboko ukorenjen u svijesti stanovništva na ovim prostorima kao dan pogibije kneza Lazara u borbi za očuvanje svoje države. Proslavlja se sa svim atributima gradske slave, kao i Duhovi ili Sv. Trojica. Na Vidovdan također svake godine, u crkvi Lazarici, daje se spomen kosovskim, ali i svim drugim izginulim srbijanskim ratnicima u
Vašeri ili sajmovi, nekada važan vid trgovine, uvedeni su u Kruševcu kad i u cijeloj Srbiji, zakonskom uredbom 1839. godine. Osim Vidovdanskog, održavali su se na Blagovijesti, 7. aprila, Sv. Iliju, 2. augusta i na "Malu Gospojinu", 21. septembra, što se održalo do današnjih dana.
Esnafske slave, nekada važna karakteristika građanskog društva, kada su razni esnafi, društva i udruženja, uglavnom humanitarnog karaktera, proslavljali svog patrona - zaštitnika (najstariji esnafi u Kruševcu su lončarski iz 1839, mumdžijski iz 1842, trgovačko-bakalski iz 1846, meandžijski iz 1848...) zadržale su se još samo kod humanitarnog društva "Dobra narav", ili "Baksuzi, ugursuzi i namćori", specifičnog za ovaj grad, koje se okuplja svake godine devetog utorka od Božića, imajući svoja pravila ponašanja.
|