Razlika između verzija stranice "Velika depresija"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
ArthurBot (razgovor | doprinosi)
mNo edit summary
Red 4:
== Pregled ==
 
U početku lagani pad rasta svjetski vodeće privrede [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a doveo je spekulativnošpekulativno precijenjeno tržište [[akcija (ekonomija)|akcijadionica]] u oktobru [[1929]]. do sloma ("crni četvrtak"). To je dovelo do okretanja tokova kapitala. Kapital, koji je u godinama prije toga bio [[investicija|investiran]] u druge nacionalne ekonomije, na brzinu je povlačen. U [[Evropa|Evropi]] (ali i u drugim zemljama svijeta) je to povlačenje kapitala izazvalo najteže oblike [[kriza|krize]] u njihovim ionako slabim ekonomijama. U cijelom lancu događanja došlo je do masivne nezaposlenosti i ogromnog pada međunarodne razmjene.
 
U raznim državama se na izazove reagiralo različito: polazeći od [[Skandinavija|Skandinavije]], a naročito [[Švedska|Švedske]], demokratije koje su funkcionirale počele su, prelazeći u socijalne države, s intervencijama u [[tržište|tržišna]] događanja. Kolebljive pokušaje intervenisanja američkog Predsjednika Hoovera je njegov nasljednik [[Franklin D. Roosevelt]] od [[1933]]. pojačao, a skup primijenjenenih mjera ostao je u [[ekonomija|ekonomskoj teoriji]] poznat pod imenom [[New Deal]]. Najpoznatija mjera je bilo financiranje [[javni radovi|javnih radova]], kao mjere za pokretanje investicija, povećanim zaduživanjem države (kasnije poznatim pod nazivom [[deficitno financiranje]]). Mnoge države (npr. [[Velika Britanija]]) tada odustaju od povezivanja vrijednosti svojih [[valuta]] uz [[zlato]] (što je do tada bilo pravilo) kako bi barem sačuvali svoje valutne rezerve. Druge države (npr. [[Njemački Reich]]) su pokušale jačanjem vrijednosti svojih valuta dovesti pod kontrolu raspad ekonomije, što je imalo za posljedicu katastrofalni pad standarda i do ogromne socijalne krize. To je, opet, otvorilo put radikaliziranju [[politika|politike]] i u [[Njemačka|Njemačkoj]] pogodovalo usponu [[nacizam|nacionalsocijalizma]].
Red 12:
U SAD-u, gdje je sve počelo, nakon sloma čitave ekonomije, svaki četvrti Amerikanac je ostao bez posla, tako da je oko 15 miliona ljudi bilo nezaposleno. Prosječne nadnice su pale za 60%, a prihod od [[poljoprivreda|poljoprivrede]] za 50%. Kako je do tada ekonomija SAD-a bila vodeća i u neku ruku pokretač razvoja svjetske privrede, tako se i kriza prelila iz Amerike u cijeli svijet. Posljedice su se osjetile u svim zemljama svijeta, a najteže je bilo industrijski razvijenijim državama.
 
== Također pogledajte ==
----
* Pogledati i [[kriza]]