Razlika između verzija stranice "Petar Zrinski"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1:
[[Datoteka:Petar Zrinski.jpg|mini|'''Petar Zrinski''']]
'''Grof Petar Zrinski''' ([[Vrbovec]], [[6. juni]] [[1621]]. - [[Bečko Novo Mjesto]], [[30. april]] [[1671]]. godine) je bio [[Hrvatska|hrvatski]] ban, vojskovođa i vojskovođapjesnik.
 
Nakon smrti [[Nikola Zrinski|Nikole Zrinskog]] hrvatskim [[ban]]om postaje njegov mlađi brat '''Petar Zrinski''', ali službeno tek u godini [[1668]]. zbog raznoraznih političkih kalkulacija [[beč]]kog dvora. Petar Zrinski je također bio velik ratnik koji se proslavio u mnogim bitkama, a osobito kad je s 300 hrvatskih ratnika razbio Deli-pašu Badanjkovića i njegovih 1 400 vojnika, te kad je sa svojih 2.500 ratnika razbio Ali-pašu Čengića i njegovih 10.000 vojnika. Koliko je bio sjajan ratnik i velik junak, najbolje govori podatak da je [[kralj]] nazvao Petra "štitom kršćanstva i strašilom [[Osmansko carstvo|Turaka]]". Dvorac Zrinskih se nalazi u [[Čakovec|Čakovcu]] ([[Međimurski kanton]]).
Red 6:
Petar Zrinski je zajedno sa svojim šurjakom [[Fran Krsto Frankopan|Franom Krstom Frankopanom]] nastavio borbu za prava [[Hrvatska|Hrvatske]] koju je započeo njegov brat Nikola, pa se tako povezao s glavnim mađarskim vođama. Kada je, [[1666]]. godine, umro [[Lippay]], a [[1667]]. godine ugarski [[palatin]] [[Franjo Wesseleny]], hrvatsko-ugarski savez se potpuno raspada zbog različitih ideja i načina vođenja urote.
 
Ubrzo je i bečki dvor, koji je provodio centralizam i apsolutizam ne mareći za prava hrvatskog naroda i obveze potpisane [[Pacta Conventa|Pactom Conventom]] iz [[1102]]. godine, sve saznao zahvaljujući izdaji iz urotničkih redova. Tako su nakon dugotrajne istrage u [[Bečko Novo Mjesto|Bečkome Novom Mjestu]], ([[Wiener Neustadt]]) [[30. travnja]] [[1671]]. bili osuđeni i pogubljeni Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, te F. Nadasdy i E. TatenbachTattenbach, na zgražanje i zaprepaštenje hrvatske i ugarske javnosti, te čitave [[Evropa|Evrope]]. Žena mu, ([[Katarina Zrinski]]), također biva zatvorena, te umire umno poremećena, zatvorena u [[Graz]]u, [[16. novambar|16. novembra]] [[1673]]. godine. Pismo Petra Zrinskog napisano ženi Katarini je jedno od najljepših pisama tog doba. Nakon toga strvinari iz [[Beč]]a ([[Wien]]) potpuno su opljačkali i uništili dvije najslavnije [[porodica|porodice]] u hrvatskoj [[historija|historiji]].
 
Nakon pogubljenja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana strvinari iz [[Beč]]a ([[Wien]]) potpuno su opljačkali i uništili dvije najslavnije [[porodica|porodice]] u hrvatskoj [[historija|historiji]]. Petrov jedini sin, [[Ivan Antun Zrinski|Ivan Antun]], koji je u vrijeme urote protiv Bečkog dvora, vođene od strane njegova oca, bio još dijete, uhapšen je 1683. godine, optužen za veleizdaju i nakon dvadeset godina tamnice umro kao posljednji izdanak plemićke porodice [[Knezovi Zrinski|Zrinski]].
Mletački poslanik potom zapisuje: "Ovo je kraj dviju najuglednijih obitelji živućeg svijeta. Osobito Zrinski bijaše cijenjen, jer 60 potkraljeva ili banova dade njegov rod u Hrvatskoj."
 
Mletački poslanik potomnakon smaknuća u [[Bečko Novo Mjesto|Bečkome Novom Mjestu]] zapisuje: "Ovo je kraj dviju najuglednijih obitelji živućeg svijeta. Osobito Zrinski bijaše cijenjen, jer 60 potkraljeva ili banova dade njegov rod u Hrvatskoj."
 
[[1907]]. godine "braća hrvatskog zmaja" su pronašli [[kost]]i hrvatskih mučenika Petra Zrinskog i Fran Krste Frankopana, a [[1919]]. godine [[hrvatski]] rodoljubi su njihove ostatke prenijeli i sahranili u zagrebačku [[katedrala|katedralu]].