Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Panteon (čvor)"

Pregled historije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Zamjena sadržaja stranice sa '{{Čvor}} *Panteon (bogovi) *Panteon (Rim) *Panteon (Pariz)'
Red 1:
{{Čvor}}
'''Panteon''' (od [[grčki jezik|gr.]] Πάνθειον - ''pantheion''; pan - sve + theos - božanski), znači "svi bogovi" i označava hram posvećen svim bogovima. U mnogim [[religija]]ma u slavu bogova podizali su se hramovi. Hramovi su bili mjesta na kojima su se prinosile žrtve bogovima, vršile molitve i ceremonije. Hramovi koji su bili posvećeni svim bogovima nose naziv panteon. Panteoni su tipični za [[politeizam]]. U savremenom dobu, panteon označava mjesto gdje se sahranjuju zaslužne ličnosti.
*[[Panteon (bogovi)]]
 
*[[Panteon (Rim)]]
 
*[[Panteon (Pariz)]]
[[Datoteka:PantheonRomeModel.jpg|mini|desno|300px|Model Panteona u Rimu, Italija]]
==Panteon u Rimu==
[[Datoteka:pantheon-panini.jpg|mini|desno|Unutrašnjost Panteona u XVIII stoljeću, naslikao [[Giovanni Paolo Panini]]]]
 
 
U [[Rim]]u, [[Italija]], postoji građevina koja je prvobitno izgrađena kao hram posvećen svim bogovima Starog Rima. Oko 126. godine, za [[Hadrijan]]ove vladavine, hram je obnovljen. Od VII stoljeća rimski Panteon se koristi kao [[crkva]] i najstarija je struktura sa kupolom u Rimu.
 
Rimski Panteon je kružnog oblika. Na ulazu se nalaze tri reda ogromnih [[korintski stil|korintskih stubova]]. [[Beton]]ska kupola ima otvor na vrhu, okulus, ili Veliko oko kroz koje ulazi svjetlost i služi kao ventilacija. Kupola Panteona u Rimu drži rekord kao najveća samostojeća kupola. Visina od poda do otvora na vrhu kupole i unutrašnji prečnik iznose po 43,3 metra.
 
Od vremena renesanse ovaj Panteon se koristi kao grobnica. U rimskom Pantenou sahranjeni su slikari [[Raphael i Annibale Carracci]], kompozitor [[Arcangelo Corelli]] i arhitekt [[Baldassare Peruzzi]], te dva kralja, [[Vittorio Emanuele II]] i [[Umberto I]]. U XV stoljeću, Panteon je ukrašen slikama.
I dalje se koristi kao crkva, naročito za važnije događaje.
 
 
 
 
==Panteon u Parizu==
 
Panteon je i građevina podignuta u Latinskoj četvrti u [[Pariz]]u, [[Francuska]]. Temelji su postavljeni 1758. godine a radovi završeni 1789. godine. Prvobitno je to bila crkva ali je ova struktura do danas pretrpjela mnogo promjena u pogledu namjene. Sada se koristi za [[liturgija|liturgije]] i kao grobnica zaslužnih građana.
 
Posto je završen u vrijeme početka francuske revolucije, nova revolucionarna vlada odlučila je da Panteon pretvori u [[mauzolej]] u kome će se sahranjivati veliki Francuzi.
 
Fizičar [[Léon Foucault]] je u pariškom Panteonu pokazao da se [[planeta]] [[Zemlja]] okreće oko svoje osi, izvršivši experiment sa 67 metarskim klatnom ([[Fukoovo klatno]]) obješenim ispod kupole.
 
U Panteonu su sahranjeni ili naknadno prenešeni posmrtni ostaci velikih francuskih filozofa, književnika, naučnika i drugih: [[Voltaire]], [[Jean Jacques Rousseau]], [[Victor Hugo]], [[Émile Zola]], [[Pierre Curie]], [[Marie Curie|Marie Sklodowska-Curie]].
 
[[Datoteka:Pantheon wider centered.jpg|600px|mini|centar|Unutrašnja panorama Panteona u Parizu]]
 
==Panteon - svi bogovi==
 
===Panteon Stare Grčke===
 
U grčkom panteonu bilo je mnoštvo bogova i božanstava i drugih besmrtnih ili polu-besmrtnih bića. Stari Grci su vjerovali da bogovi obitavaju na vrhu planine [[Olimp]].
 
===Grčka pra-božanstva===
 
*[[Eter]] je bog gornjeg zraka.
*[[Haos (mitologija)]] je bez spola i božanstvo ništavila iz kog je sve poteklo.
*[[Kron (Titan)|Kron]] je [[Titan]] vječnog vremena i otac [[Zeus]]a, [[Posejdon]]a i [[Had]]a
*[[Kron (vrijeme)|Kronos]], Eon je čuvar vremena.
*[[Ereb]], Erbus je bog tame i sjene.
*[[Geja]] je boginja Zemlje i Kronova mati.
*[[Hemera]] je boginja dnevnog svjetla i sunca.
*[[Zefir]] je bog zapadnog vjetra.
*[[Nikta]], Niks je boginja tame i noći.
*[[Tartar (pakao)|Tartar]], Tartarus je najmračniji i najdublji dio podzemnog svijeta koji kontrolira Had.
*[[Uran]] je bog neba i otac Titana.
 
===Božanstva sa Olimpa===
 
*[[Afrodita]] - Boginja ljubavi, pohote i ljepote. Znana kao najljepša grčka boginja. Njeni simboli su skiptar (žezlo), mirta i golubica.
*[[Apolon]] - Bog muzike, proročanstava, poezije i streljaštva. Takođe i bog svjetla i istine. Znan kao najljepši od grčkih bogova. Simboli su mu luk, lira i lovor.
*[[Ares]] - Bog je rata, ubistva i krvoprolića. Zeusov je sin i Atenin brat. Njegovi su simboli lešinari, psi, divlji krmci i koplje.
*[[Artemida]] - Ona je boginja lova, divljih životinja i mjeseca. Zaštitnica je mladunčadi. Apolon je njen brat blizanac. Njeni simboli su luk, psi i jelen.
*[[Atena]] - Boginja mudrosti, ratovanja, zanata i razuma. Otac joj Zeus a Ares brat. Rodila se iz Zeusove glave u punoj ratnoj spremi. Najmudrija je od sviju bogova. Štit, sova i drvo masline su njeni simboli.
*[[Demetra]] - Boginja je plodnosti, žita i žetve. Kćer je Krona i Ree a Zeusova sestra. Simboli su joj skiptar, baklja i kukuruz.
*[[Dionis|Dionizije]] - On je bog vina, slavlja, ludila i veselja. Ne predstavlja samo opijajući efekat vina već i njegovu korist i uticaj u društvu. Vinova loza, bršljan i štap su njegovi simboli.
*Had - Bog je pozemnog svijeta. Brat je Zeusu, Posejdonu i Heri. Simboli su mu dvozubac, Šljem Tame i troglavi pas Kerber.
*[[Hefest]] - On je bog vatre i kovača. Pravi oklop za bogove i junake. Simboli su mu sjekira, čekić i plamen.
*[[Hera]] - Boginja braka, žena i rađanja. Zeusova je žena i sestra. Ima za simbole skiptar, dijademu i pijetla.
*[[Hermes]] - Bog leta, lopova, trgovine i putnika. Glasnik je bogova. Voli da vara ljude i veoma je inventivan. Simboli su mu štap i krilate čizme.
*[[Hestija]] - Ona je boginja ognjišta i doma. Kći je Ree i Kronosa. Ognjište joj je i simbol.
*Posejdon - Bog mora. Stvorio je konje iz morske pjene. Takođe je i bog zemljotresa. Zovu ga i 'Onaj Koji Trese Zemlju' i 'Onaj Koji Donosi Oluju'. Konji, morska pjena, delfini i trozubac su njegovi simboli.
*Zeus - On je kralj bogova, vladar Olimpa, bog neba i grmljavine. Za simbole ima munju, orla, bika i hrast.
 
===Panteon Starog Rima===
 
Stari Rim prostirao se na gotovo cijelu [[Evropa|Evropu]] i dio [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]]. Jedna od osobina Rima je bila ta da nije nametao svoju religiju narodima i kulturama koje je osvajao. Prihvatala su se sva božanstva tako da ih je u određenom vremenu bilo tolliko da se govorilo da u Rimu "ima više bogova nego Rimljana". Važnija rimska božanstva su postepeno stekla novi identitet kroz grčke bogove i boginje koji su bili više nalik čovjeku, te preuzeli i većinu njihovih osobina i mitova o njima.
 
===Značajnija božanstva===
 
*[[Apolon]] - Bog sunca, poezije, muzike i proročanstava
*[[Fauna]], Dobra Boginja - Boginja plodnosti, liječenja, nevinosti i žena.
*[[Dionizije]], [[Bakus]], Bahus - Bog vina i užitaka.
*[[Karmenta]] - Boginja rađanja i proročanstava.
*[[Ceres]] - Boginja žetve.
*[[Kibela]] - Majka zemlje
*[[Dijana]] - Boginja lova, mjeseca, nevinosti i rađanja. Apolonova blizankinja.
*[[Flora]] - Boginja cvijeća.
*[[Fortuna]] - Boginja sreće.
*[[Janus]] - Bog sa dva lica, bog vrata, početka i kraja.
*[[Junona]] - Kraljica bogova i boginja braka.
*[[Jupiter]] - Kralj bogova i bog oluje, zraka, neba
*[[Mars]] - Bog rata.
*[[Merkur]] - Glasnik bogova i vodič duša u podzemni svijet.
*[[Minerva]] - boginja mudrosti i ratovanja.
*[[Neptun]] - Bog mora, zemljotresa i konja.
*[[Pluton]] - Kralj mrtvih i podzemnog svijeta.
*[[Pomona]] - Boginja voćki.
*[[Kvirinus]] - Romulus, osnivač Rima, postao božanstvo nakon smrti. Bog rata i naroda i države Rima.
*[[Saturn]] - Jedan od Titana, bog žetve i poljoprivrede, Jupiterov, Neptunov, Junonin i Plutonov otac.
*[[Venera]] - Boginja ljubavi i ljepote.
*[[Vesta]] - Boginja ognjišta i rimske države.
*[[Vulkan]] - Bog kovačnice, vatre i kovača.
 
==Foto==
 
<gallery>
Datoteka:Athena column-Academy of Athens.jpg|Atena, boginja mudrosti i ratovanja
Datoteka:Hades-et-Cerberus-III.jpg|Had, bog podzemnog svijeta i Kerber, njegov pas
Datoteka:Altes Museum - Antikensammlung 058.JPG|Statua Zeusa, vladara Olimpa
Datoteka:Carracci - Jupiter et Junon.jpeg|Jupiter i Junona, naslikao Annibale Carracci
</gallery>
 
[[Kategorija:Religija]]
[[Kategorija:Antička Grčka]]
[[Kategorija:Antički Rim]]
[[Kategorija:Mitologija]]
 
[[als:Pantheon]]
[[ar:مجموعة الآلهة]]
[[da:Panteon]]
[[de:Pantheon]]
[[en:Pantheon (gods)]]
[[eo:Panteono]]
[[es:Panteón (mitología)]]
[[fa:پانتئون]]
[[fr:Panthéon]]
[[fy:Panteon]]
[[he:פנתאון]]
[[ja:パンテオン]]
[[mk:Пантеон]]
[[nds:Pantheon]]
[[nl:Pantheon (religie)]]
[[pl:Panteon]]
[[pt:Panteão]]
[[sk:Panteón (spoločenstvo bohov)]]
[[sl:Panteon]]
[[sv:Pantheon (religion)]]
[[tr:Panteon]]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Panteon_(čvor)"