Razlika između verzija stranice "Rudolf Höß"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova strana: {{Infokutija biografija |ime = Rudolf |prezime = Höß |slika = Rudolf Höß.jpg |širina slike = |tekst uz sliku = Rudolf H…
 
No edit summary
Red 19:
}}
 
'''Rudolf Franz Ferdinand Höß''' bio je [[Treći Rajh|njemački]] [[nacizanacizam|nacionalsocijalistički]] oficir, pripadnik [[SS]] u rangu ''SS-Obersturmbannführer''-a (rang potpukovnika) i ratni zločinac. Bio je zapovjednik [[Koncentracioni logor Auschwitz|koncentracionog logora]] [[Koncentracioni logor Auschwitz|Auschwitz]] od maja 1940. godine do novembra 1943. godine. Osuđen je na sudskom procesu u [[Poljska|Poljskoj]] na smrt vješanjem i smaknut u logoru [[Koncentracioni logor Auschwitz I|Auschwitz I]]. 1947. godine
 
== Biografija==
 
Rudolf Höß rođen je 25. novembra 1900. godine u [[Baden-Baden]]u kao sin trgovca u katoličkoj porodici. Njegov otac Franz Xaver Höß htio je da sin postane katolički svećenik. Nakon preseljenja iz [[Baden-Baden]]a, Höß pohađa humanističku gimnaziju u [[Mannheim]]u. Nakon očevi smrti, sa 15 godina Rudolf se prijavljuje kao dobrovoljac u carsku njemačku vojsku, te se bori u Turskoj na iračkom frontu, te kasnije na palestinskom frontu, brotiv engleskih trupa. Sa sedamnaest godina kao [[podoficir]] dobija orden [[Željezni krizkriž prvog reda]], te [[Željezni križ drugog reda]]. 1919. godine priključuje se dobrovoljačkim paramilitarnim jedinicama [[Freikorps Roßbach]], i bori se na Baltiku[[Baltik]]u, [[Ruhrska oblast|Ruhrskoj oblasti]] i [[Gornja Šlezija|Gornjoj Šleziji]]. Nakon toga, bez stalnog zaposlenja, zapada u psihičku krizu koja ga je skoro dovela do pokušaja samoubistva. Höß se učlanjuje u [[NSDAP]] 1922. godine. Već godinu dana kasnije, učestvuje u ubistvu [[Walter Kadow|Waltera Kadowa]] u tzv. ''[[Fememord]]'', ubistvima političkih protivnika u [[Weimarska Republika|Weimarskoj Republici]]. Jedan od suučesnika u zločinima bio je i [[Martin Bormann]], kasniji zamjenik i sekretar [[Adolf Hitler|Hitlera]]. Slijedećih godina Höß se bavi poljoprivredom i učestvuje u raznim nacionalsocijalističkim udruženjeima, kao npr. ''[[Savez Artamana]]''. Tih godina prvi put susreće [[Heinrich Himmler|Heinricha Himmlera]]. 1929. godine ženi se sa Hedwig Hensel, sa kojom je imao petoro djece.
 
== Služba u SS==
 
U septembru 1933. godine učlanjuje se u [[SS]]. Godinu dana kasnije odlazi na službu kao zapovjednik logorskog bloka u koncentracioni logor [[Koncentracioni logor Dachau|Dachau]], a 1938. godine je pomoćnik zapovjednika logora [[Koncentracioni logor Sachsenhausen|Sachsenhausen]]. U maju 1940. godine premješten je kao zapovjednik u logor [[Koncentracioni logor Auschwitz I|Auschwitz I]]. 1. marta 1941. godine Höß dobija naređenje od Himmlera za izgradnju dijela logora za uništenje, kasnije nazvanog [[Koncentracioni logor Auschwitz-Birkenau|Auschwitz-Birkenau]]. U razgovoru sa Himmlerom, 1941. godine u Berlinu, razvija načine za uništenje Židova, na osnovu Hitlerovog plana nazvanog ''Konačno rjesenje židovskog pitanja''. Nedugo nakon toga, zajedno sa [[Adolf Eichmann|Eichmannom]] koordinira način transporta logoraša, te način ubijanja gasom, jer drugi načini (strijeljanjem) ne dovode do željenih rezultata. Zamjenik Hößa, [[Karl Fritzsch]], odabire gas [[Zyklon B]], te eksperimentišući na [[Sovjetski Savez|sovjetskim]] vojnim zarobljenicima, usaglašava se sa Eichmannom, te uvode ovu metodu izgrađivanjem gasnih komora u logoru Auschwitz. U početku, smaknuća su vršena u dvije preuređene seoske kuće, a krajem 1942. godine počinje sa gradnjom četiri gasne komore i krematorija, koji su 1943. godine puštene u pogon. Iste godine 10. novembra, Höß odlazi na novu službu u Berlin, u ''Privrednu i upravnu službu SS-a'' ([[njemački jezik|njem.:]] ''SS-Wirtschafts- und Verwaltungshauptamt''). 1944. godine od maja do jula boravi u Auschwitzu gdje je zadužen za praćenje i koordinaciju smaknuća [[Židovi|Židova]] iz [[Mađarska|Mađarske]].
 
== Kraj rata ==