Razlika između verzija stranice "Sarajevska sahat-kula"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Automatska zamjena teksta (-Slika: +Datoteka:) |
mNo edit summary |
||
Red 1:
[[Datoteka:Sarajevo Sahatklula by Klackalica.jpg|mini|desno|200p|Sarajevska sahat-kula]]
[[Datoteka:
'''Sarajevska [[Sahat Kula|sahat-kula]]'''
Poslije [[Sarajevo u austrougarsko doba|austrougarske okupacije]] dograđen je gornji dio objekta, a sat su donijela dva sarajevska trgovca iz
Na kuli je sat marke ''Gillete & Bland Croydon'', izrađen 1873. u Londonu. <ref>http://abg.ba/html/tekstovi/historija/sahat_kula.html</ref>
Graditelj kule je [[Gazi Husrev-beg]], jedan od najvećih bosanskih [[vakif]]a iz turskog doba. Prvi pisani trag o njoj datira iz 17. vijeka. Kula ima 76 drvenih stepenika, poredanih u kvadratnom nizu, po kojima se penje [[muvekit]] jednom sedmično da podesi vrijeme. Sat se mora podešavati, jer pokazuje vrijeme [[a la turca]] (lunarni sat). Pretpostavlja se da je jedini na svijetu koji pokazuje vrijeme po [[lunarni kalendar|lunarnom kalendaru]].{{Izvor}} Ovaj sat ponoć pokazuje tačno u momentu zalaska sunca u [[Sarajevo|Sarajevu]]. U dvorištu Begove džamije postojala je [[muvekithana]], u kojoj se na osnovu preciznih mjerenja i posude s vodom određivalo tačno vrijeme [[namaz]]a.
1967. godine sat je popravljen, a kazaljke i brojevi na sva četiri brojčanika su [[zlato|pozlaćeni]]. Kada u toku islamskog svetog mjeseca posta [[ramazan]]a sat na kuli otkuca 24 sata, vrijeme je [[iftar]]u. Poslije prvog otkucaja na [[Begova džamija|Begovoj]] se džamiji pale kandilji, a nakon toga sa [[Bijela tabija|Bijele tabije]] tradicionalno puca top, koji označava kraj posta.
==References==
|