Razlika između verzija stranice "Panteon (čvor)"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: en:Pantheon (gods) |
No edit summary |
||
Red 1:
'''Panteon''' (od [[grčki jezik|gr.]] Πάνθειον - ''pantheion'', pan - sve + theos - božanski), znači "svi bogovi"
[[Datoteka:PantheonRomeModel.jpg|mini|desno|300px|Model Panteona u Rimu, Italija]]▼
==Panteon Stare Grčke==▼
==Panteon u Rimu==
[[Datoteka:pantheon-panini.jpg|mini|desno|Unutrašnjost Panteona u XVIII stoljeću, naslikao [[Giovanni Paolo Panini]]]]
U [[Rim]]u, [[Italija]], postoji građevina koja je prvobitno izgrađena kao hram posvećen svim bogovima Starog Rima. Oko 126. godine, za [[Hadrijan]]ove vladavine, hram je obnovljen. Od VII stoljeća rimski Panteon se koristi kao [[crkva]] i najstarija je struktura sa kupolom u Rimu.
Rimski Panteon je kružnog oblika. Na ulazu se nalaze tri reda ogromnih [[korintski stil|korintskih stubova]]. [[Beton]]ska kupola ima otvor na vrhu, okulus, ili Veliko oko kroz koje ulazi svjetlost i služi kao ventilacija. Kupola Panteona u Rimu drži rekord kao najveća samostojeća kupola. Visina od poda do otvora na vrhu kupole i unutrašnji prečnik iznose po 43,3 metra.
Od vremena renesanse ovaj Panteon se koristi kao grobnica. U rimskom Pantenou sahranjeni su slikari [[Raphael i Annibale Carracci]], kompozitor [[Arcangelo Corelli]] i arhitekt [[Baldassare Peruzzi]], te dva kralja, [[Vittorio Emanuele II]] i [[Umberto I]]. U XV stoljeću, Panteon je ukrašen slikama.
I dalje se koristi kao crkva, naročito za važnije događaje.
==Panteon u Parizu==
Panteon je i građevina podignuta u Latinskoj četvrti u [[Pariz]]u, [[Francuska]]. Temelji su postavljeni 1758. godine a radovi završeni 1789. godine. Prvobitno je to bila crkva ali je ova struktura do danas pretrpjela mnogo promjena u pogledu namjene. Sada se koristi za [[liturgija|liturgije]] i kao grobnica zaslužnih građana.
Posto je završen u vrijeme početka francuske revolucije, nova revolucionarna vlada odlučila je da Panteon pretvori u [[mauzolej]] u kome će se sahranjivati veliki Francuzi.
Fizičar [[Léon Foucault]] je u pariškom Panteonu pokazao da se [[planeta]] [[Zemlja]] okreće oko svoje osi, izvršivši experiment sa 67 metarskim klatnom ([[Fukoovo klatno]]) obješenim ispod kupole.
U Panteonu su sahranjeni ili naknadno prenešeni posmrtni ostaci velikih francuskih filozofa, književnika, naučnika i drugih: [[Voltaire]], [[Jean Jacques Rousseau]], [[Victor Hugo]], [[Émile Zola]], [[Pierre Curie]], [[Marie Sklodowska-Curie]].
[[Datoteka:Pantheon wider centered.jpg|600px|mini|centar|Unutrašnja panorama Panteona u Parizu]]
==Panteon - svi bogovi==
▲===Panteon Stare Grčke===
U grčkom panteonu bilo je mnoštvo bogova i božanstava i drugih besmrtnih ili polu-besmrtnih bića. Stari Grci su vjerovali da bogovi obitavaju na vrhu planine [[Olimp]].
Line 37 ⟶ 66:
*Zeus - On je kralj bogova, vladar Olimpa, bog neba i grmljavine. Za simbole ima munju, orla, bika i hrast.
===Panteon Starog Rima===
Stari Rim prostirao se na gotovo cijelu [[Evropa|Evropu]] i dio [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]]. Jedna od osobina Rima je bila ta da nije nametao svoju religiju narodima i kulturama koje je osvajao. Prihvatala su se sva božanstva tako da ih je u određenom vremenu bilo tolliko da se govorilo da u Rimu "ima više bogova nego Rimljana". Važnija rimska božanstva su postepeno stekla novi identitet kroz grčke bogove i boginje koji su bili više nalik čovjeku, te preuzeli i većinu njihovih osobina i mitova o njima.
Line 66 ⟶ 95:
*[[Vesta]] - Boginja ognjišta i rimske države.
*[[Vulkan]] - Bog kovačnice, vatre i kovača.
==Foto==
Line 74 ⟶ 102:
Datoteka:Hades-et-Cerberus-III.jpg|Had, bog podzemnog svijeta i Kerber, njegov pas
Datoteka:Altes Museum - Antikensammlung 058.JPG|Statua Zeusa, vladara Olimpa
▲Datoteka:PantheonRomeModel.jpg|Model Panteona u Rimu, Italija
</gallery>
| |||